“Posebno je zabrinjavajuće stanje u vezi sa zloupotrebom djece, što je naročito vidljivo kada je u pitanju prosjačenje. U Crnoj Gori ne postoji jedinstvena baza podataka, odnosno centralna evidencija djece koja se radno zloupotrebljavaju, odnosno bave prosjačenjem”, upozorio je Baković.
Smanjenje broja žrtava trgovine ljudima podrazumijeva njihovu identifikaciju i pomoć da izađu iz situacija u kojima ih eksploatišu, a kako navodi Baković, ostvarivanje tog cilja podrazumijeva pomoć žrtvama.
“To uključuje i dugoročnu pomoć u reintegraciji i rješavanje uzroka, odnosno pretvaranje trgovine ljudima u neprofitabilan posao”, kazao je Baković.
Ombudsman je podsjetio da se tom pojavom na najdrastičnije načine višestruko ugrožavaju osnovna ljudska prava i slobode.
“S obzirom na činjenicu da se u sve složenijim i organizovanijim kriminalnim krugovima javljaju novi modeli izvršenja krivičnih djela, tako se i trgovina ljudima sprovodi na sve brutalniji način i sa sve težim posljednicama po žrtve.S obzirom na prirodu tog djela i teške posljedice, relativno mali broj procesuiranih slučajeva žrtava trafikinga nikada ne može i ne smije biti razlog da se pasivizira odnos nadležnih prema toj temi”, upozorio je Baković.
Prema podacima Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, u Crnoj Gori je u proteklih deset godina registrovano 38 žrtava tog krivičnog djela, među kojima je bilo devet maloljetnika. U tom periodu zbog trgovine ljudima tužilaštvo je podiglo 20 optužnica protiv 59 osoba, dok su pred sudovima osuđena 34 trgovca bijelim robljem. Žrtve su dolazile iz Ukrajine, Bangladeša, Srbije i Bosne.
Zaštitnik upozorava da brojke ne smiju da zavaraju i navedu na zaključak da se ne radi o velikom i prisutnom problemu.
“Naprotiv, one su pokazatelj da država mora da uloži dodatan trud i angažman kako bi se efikasno borilia sa trafikingom.Važno je ukazati da relativno mali broj registrovanih žrtava nije mjerilo rasprostranjenosti ovog problema, koji često karakterišu sive brojke neprijavljenih i neotkrivenih slučajeva”, kaže se u saopštenju.
Ombudsman smatra da, iako je na ovom polju ostvaren određeni napredak, posebno u dijelu poboljšanja zakonodavstva, ima još prostora za unaprjeđenje, kako u otkrivanju žrtava i počinilaca, a naročito u prevenciji.
“Zaštitnik pozdravlja namjeru nadležnih da se u narednom periodu fokus antitrafiking djelovanja što više usmjeri na lokalni nivo. U tom pravcu ovo pitanje svakako iziskuje i jačanje multisektorskog pristupa, kao i snaženje regionalne i šire međunarodne saradnje”, kaže se u saopštenju.
