Društvo

BKZ o zločinu u Štrpcima: Crna Gora da pokrene ponovni postupak

Otmica u Štrpcima je naziv za zločin od 27. februara 1993. godine kada su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića, uz logističku pomoć države Srbije, oteli grupu putnika iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar.

Oteti putnici, osamnaest Bošnjaka i jedan Hrvat, su potom likvidirani. Većina ubijenih su bili stanovnici Sandžaka, Srbije i Crne Gore i bili su uglavnom iz Priboja, Prijepolja, Beograda i Podgorice. Među njima je bilo i državljana Bosne i Hercegovine. Posmrtni ostaci 16 putnika još nijesu pronađeni, dok su posmrtni ostatci Ćorić Rasima i Rastoder Jusufa pronađeni u jezeru Perućac. Nekompletni ostatci trećeg putnika Zubčević Halila su takođe pronađeni u jezeru Perućac. 

“Opšte je poznata činjenica i za to postoje dokumenta koja ukazuju da je ova otmica bila unaprijed pripremana i da su Željeznica Srbije, MUP Srbije i Vojska Jugoslavije bili upoznati sa tim da će pripadnici Srpske vojske opštine Rudo izvršiti zaustavljanje voza i odvođenje putnika. Prema izjavama svjedoka, nakon polaska voza iz Beograda, kondukter je u pratnji dvojice policajaca pregledao karte i upisivao svačije ime na kartama, navodno zbog šverca. Pruga Beograd-Bar jednim kratkim dijelom prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, blizu mesta Štrpci, ali voz tu inače ne staje. Kako se voz bližio bosanskoj granici, policija i vojska je započela legitimisanje po hodnicima, odvajajući muslimane, dok su ostale tjerali u kupe. Voz je nakon toga, mimo reda vožnje, zaustavljen u Štrpcima i grupa kidnapovanih civila je izvedena iz voza”, kazali su u Bošnjačkoj Kulturnoj zajednici Crne Gore.

Prema njihovim riječima, svjedočenja putnika ukazuju da je između vojnika koji su bili u vozu i onih koji su voz zaustavili u Štrpcima postojala saradnja.

“Kidnapovani civili su odvezeni u selo Prelovo kod Višegrada, gdje su ih u fiskulturnoj sali osnovne škole postrojili, prilikom pretresanja oduzeli novac, nakit i druge vredne stvari, a zatim tukli. Posle toga, oteti putnici iz voza su vezani žicom, ubačeni u kamion, potom odvedeni u pravcu Višegrada i likvidirani u jednom selu nedaleko od Drine. Ono što je sigurno sada još i jezivije, što danas nakon više od dvije decenije Bošnjaci se ne otimaju, rijetko ko se buni i ponašamo se kao da ništa nije bilo i ako se nad nama konstantno vrši genocid i teror stoljećima na ovim prostorima. Istina nekada jačim intezitetom u nekom težem i brutalnom obliku, nekada u nekom manjem intezitetu i u nekom prekrivenom obliku”, ističu u Bošnjačkoj kulturnoj zajednici.

Kako su naglasili, poražavajuće je i to da Srbija i Crna Gora nije našla za shodno ni da se pobrine za potomke žrtava tog zločina.

“Sudski epilog koji je uslijedio poslije ovog zločina u Bijelom Polju, u opšinskom sudu u Beogradu i u međunarodnom sudu u Hagu nije ni približno zadovoljio pravdu niti je pokazao državnu spremnost da osudi zločin a možemo takođe ocijeniti da je i Evropa zakazala i pala na ispitu pravde kao i mnogo puta kada su upitanju zločini nad Bošnjacima. BKZ želi da vjeruje u vladavinu prava, želi da vjeruje da su došla nova vremena za sve ljude u regionu i Evropi ali ne i da nijemo posmatra sve procese u društvu a pogotovo ne one koji se tiču Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore. To povjerenje je zasnovano, moramo priznati, na klimavim nogama i tražimo da Crna Gora pokrene ponovni postupak i osudi sve aktere ovog zločina i rasvijetli cjelokupni zloči”, poručuju u BKZ. 

Kako su dodali, to povjerenje je klimavo i prema evropskim sudovima iz mnogo razloga.

“A zadnji je svakako i puštanje na slobodu, po mnogim svjedocima, glavnog nalogodavca tog zločina Vojislava Šešelja. Smatramo da takav akt sebi nije smjela da dozvoli jedna imalo ozbiljna institucija koja važi za međunarodni sud. U konačnici BKZ u Crnoj Gori ističe da su Bošnjaci autohton narod Sandžaka i Crne Gore i izražavamo iskrenu nadu da će naša država ozbiljno se pozabaviti zločinima iz prošlosti i da Bošnjaci u najmanju ruku zaslužuju pravdu i pravedne sudske epiloge svih zločina nad njima. Takođe se nadamo da će Evropa, zbog činjenice da i Bošnjake kao autohton narod na ovim prostorima zajedno sa državama i regijama koje naseljavaju poziva u “familiju” naroda i država koja se naziva Evropska Unija, konačno se ozbiljno pozabaviti svim zločinima nad Bošnjacima u svim svojim relavantnim institucijama”, kazali su u BKZ u Crnoj Gori.

Send this to a friend