“No, za to nemamo para, nadležna ministarka to zove dodatnim nametom, opterećenjem. Investicija u život, u naciju, u budućnost, njoj je opterećenje. To što ćemo izumrijeti kao dinosaurusi, to nije bitno. Važno da se mi “integrišemo”, nije važno hoće li nas biti”, kazala je Bulatović.
Članica predsjedništva Demokrata Bulatović istakla je da zakon diskriminiše žene koje su zaposlene, te da su one u mnogom težem položaju od onih majki koje su nezaposlene.
“Majka koja radi, ma koliko djece da ima, utoliko je u težem položaju u čistoj relaciji majka-dijete, u odnosima vaspitanja, učenja gdje je hendikep nesporan. Sa druge strane, majka koja je kući sa djecom, ostvaruje svakodnevno neposredan, vremenski mnogo duži kontakt sa svojom djecom i najviše utiče na njihovo vaspitanje i odrastanje. No tu je riječ samo o pedagoško- vaspitnom aspektu, a da ne pominjemo pitanja tipa:Je li dijete jelo, kako je jelo, je li spavalo”, kazala je Bulatović.
No, kako kaže, materijalna strana je ono što je problem i teškoća majkama koje ne rade.
Prema njenim riječima, tu treba napraviti razliku zašto neka majka ne radi.
“Opravdanost nezaposlenosti vidim samo kod majki djece sa invaliditetom ili djece sa posebnim potrebama, dakle kod zdravstvenih problema koji traže konstantnu njegu i prisustvo roditelja, eventualno onih koje su na birou godinama. Ali to što “nema posla” u okviru struke i kvalifikacija, ne znači da se ne može raditi što drugo i prihvatiti posao ispod stepena struke da bi se materijalni položaj poboljšao”, rekla je ona.
Prema njenim riječima, čak su i žene u seoskim domaćinstvima u boljem položaju, jer, kako kaže, posao na gazdinstvu u velikoj mjeri dozvoljava majkama da budu uz svoju djecu, koja su opet u boljem položaju, jer provode vrijeme na poljima, te su u prednosti nad djecom u vrtićima koja po čitave dane borave ili pod klimom, pored TA peći, u zagušljivim prostorijama.
