“CGO godinama ukazuje na određena loša rješenja Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a posebno na ono koje propisuje da direktore obrazovnih ustanova, škola, vrtića i učeničkih domova bira i razriješava ministar. Takvo rješenje je značajno ograničilo razvoj demokratskih principa u obrazovnom sistemu, a što za posljedicu ima i pad kvaliteta obrazovanja”, kazala je Mira Popović iz ove NVO
Zato CGO cijeni da je prijedlog poslanika DF-a da direktore ustanove treba da bira i razriješava upravni odbor, a javnih ustanova školski odbor uz saglasnost ministra, i sa promjenom postojeće strukture školskog odbora, utemeljen.
“Naime, u postojećoj strukturi školskog odbora većinu imaju predstavnici osnivača odnosno Vlade, pa će predloženo rješenje, kojim se predviđa promjena strukture školskog odbora, ukoliko bude podržano, zaustaviti brojne manipulacije i nezakonite radnje, kojima su se nerijetko služili direktori svjesni svoje svemoći u vidu zaštite od ministra. Ovakva odredba ograničiće uticaj politike u ustanovama koje se bave obrazovanjem i vaspitanjem, zloupotrebu službenog položaja u partijske svrhe, a škole i predškolske ustanove će biti mjesto gdje vladaju vrijednosti koje doprinose boljem kvalitetu vaspitanja i obrazovanja”, kazala je Popović.
Takođe, CGO pozdravlja i iniciranu izmjenu Zakona o osnovnom obrazovanju kojom se predlaže da pravo na besplatne udžbenike i školski pribor imaju svi učenici osnovnih škola, a što je CGO tražio još 2010, a 2013. dostavio svim poslaničkim klubovima prijedloge za izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju koji predviđaju obavezu države da obezbijedi da udžbenici za osnovnu školu budu besplatni i time u praksi primijeni ustavnu odredbu o besplatnom osnovnom obrazovanju.
“Opravdanja Vlade da za to ne postoje sredstva su netačna. Naime, Vlada Crne Gore, tokom aprila 2015, preusmjerila je 1.020.022 eura sa potrošačke jedinice Ministarstvo prosvjete na potrošačku jedinicu Ministarstva finansija. Konkretno, Ministarstvu finansija su smanjena sredstva za predškolsko obrazovanje i vaspitanje (64.129 eura), osnovno obrazovanje (626.431 eura), srednje obrazovanje (286.757 eura), obrazovanje lica sa posebnim potrebama (32.016 eura) i učenički i studentski standard (10.889 eura)”, objašnjava Popović.
Umjesto da se ulaže u obrazovanje, ta sredstva je, ističe ona, dalje koristilo Ministarstvo finansija za razne potrebe, uključujući i uplate Agenciji za nacionalnu bezbijednost u iznosu od 614 000 eura na ime nedostajućih sredstava za isplate otpremnina za službenike Agencije.
“Samo od ovog dijela koji je isplatila službenicima ANB-a za otpremnine, Vlada je mogla kupiti komplete udžbenika za 15.350 učenika. Iz ovog je jasno da novca ima za one koji su prioritet, a to još uvijek nijesu ni đaci niti ukupni obrazovni sistem”, zaključila je Popović.
