Naime, Ekonomski fakultet u Zagrebu napušta bolonjski sistem studiranja, a novi model -integrisane petogodišnje studije biće primjenjivan od jeseni, pišu tamošnji mediji. Integrisane studije će uvesti i zagrebački Kineziološki fakultet.
Osnovni razlog za napuštanje Bolonje je u tome što tržište rada nije prepoznalo one sa bečelor diplomama, što je uzrokovalo da 90 odsto studenata ekonomije i poslovne ekonomije nakon četvrte godine nastavljaju studije i postaju magistri ekonomije. Da li je to zapravo početak “sloma Bolonje” te da li će podstaći druge fakultete da urade isto, za sada je neizvjesno.
Ono što je sigurno je da Crna Gora neće tako lako napustiti dugogodišnji model studiranja. Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje CGO Vladimir Vučković smatra da nije realno očekivati da se situacija iz Zagreba prenese na Crnu Goru.
“Nije realno očekivati da će fakulteti u Crnoj Gori napustiti bolonjski način studiranja ako se ima u vidu da je Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU sredinom aprila 2013. otvorila i privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 26 Obrazovanje i kultura. Posebno treba imati u vidu da primjena bolonjske obrazovne deklaracije omogućava da veliki broj crnogorskih studenata preko određenih programa može posjetiti prestižne evropske univerzitete na kojima mogu steći adekvatno obrazovanje i prenijeti ga u Crnu Goru. Drugo je pitanje koliko ove mogućnosti koriste crnogorski studenti i koliko naši fakulteti sarađuju sa fakultetima van granica Crne Gore”, kazao je Vučković za Vikend novine.
Profesorica Božena Jelušić nije sigurna “da je naše visoko školstvo spremno, pa ni sposobno za ozbiljne rezove i reforme”
“Kao srednjoškolskoj profesorici, izuzetno mi je teško padala nespremnost ovog sektora da svoj im promišljenim akcijama ‘zakopča’ i obezbijedi kredibilitet reformi školstva. Prihvatajući najvulgarnije principe tržišta, naše visoko školstvo je izdalo obrazovanje, poremetilo sistem studiranja u korist ubiranja stipendija i suštinski obezvrijedilo i profesorski i studentski rad”, kazala je ona.
Više od napuštanja Bolonje bi značilo, dodaje Jelušić, da na fakultetima počnu da predaju potvrđeni stručnjaci sa provjerenim referencama, a ne, na primjer, profesori koji su sa preko trideset godina diplomirali na nekom fakultetu u ratovima zahvaćenim područjima (često i na ličnu izjavu o položenim ispitima), a doktorati su im, recimo, sa univerziteta gdje se godinama plagira i dobijaju diploma pod sumnjivim okolnostima.
“Takvi ljudi u ozbiljnim zemljama ne mogu dobiti priliku da obučavaju mlade. Postoje rang liste i snažne institucije, zna se što su prosječni a šta vrhunski univerziteti i njihove diplome nijesu u istom rangu. Kod nas su sve diplome dovedene u istu ravan i na taj način dodatno obesmišljene”, smatra ona.
Bolonjski sistem, poručuju sa Univerziteta Crne Gore UCG, znači kontinuirano učenje i provjeru znanja, što bi trebalo da donosi i bolji kvalitet znanja i bolju efikasnost studiranja.
“S druge strane, pitanje je kako su se ta načela primjenjivala. Primjena principa Bolonjske deklaracije bila je nagla, bez sistematične analize i pripreme.
Iz UCG su poručili i da se upisna politika mora brižljivije profilisati, vodeći računa o tržištu rada.
