Društvo

GA: Položaj Roma u Crnoj Gori i dalje nezadovoljavajući i diskriminatorski

Koordinator programa Edin Koljenović saopštio je da su poslednjih godina evidentni određeni pomaci sa konkretnim rezultatima, ali i dalje postoje brojne oblasti koje su ključne, a u kojima je stanje nezadovoljavajuće.

“I dalje u Crnoj Gori imamo veliki problem s obrazovanjem Roma, zapošljavanje i dalje karakteriše visok stepen diskriminacije, dok nije dovoljno rađeno na promociji zapošljavanja Roma, a veliki broj njih i dalje živi u nelegalnim naseljima bez izgrađene infrastrukture.

“Na ovaj dan, kada organizacije koje se bave manjinskim pravima i pravima Roma pokušavaju da budu što glasnije u borbi za svoja prava u cijeloj Evropi, osjećamo posebnu potrebu da ukažemo na neophodnost daljeg intenzivnijeg i posvećenijeg rada svih društevnih grupa a posebno institucija u sprovođenje reformi i strateških politika. Iako postoji anti diskriminacioni pravni okvir, izostaje njegovo djelotvorno sprovođenje. Do danas nije bilo izvršivih presuda u slučajevima diskriminacije, kao ni precizne evidencije o registrovanim i procesuiranim slučajevima diskriminacije”, saopštio je Koljenović.

U saopštenju se dodaje da političko predstavljanje Roma čini jedan od najvećih problema u zaštiti prava ove manjinske zajednice.

“Romi i Egipćani nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, niti u lokalnim skupštinama. Ovo pravo, međutim, obezbijeđeno je svim drugim nacionalnim zajednicama. Uprkos izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Zakona o izboru odbornika i poslanika, izborni sistem ne predviđa manjinsko predstavljanje Roma kroz zagarantovane mandate, kao što je slučaj sa hrvatskom nacionalnom manjinom, a samim tim ni mogućnost vršenja uticaja na zakonodavnu vlast”, kazao je Koljenović.

On je dodao da je Crna Gora uspostavila okvir za sprovođenje programske politike inkluzije Roma, koji čine pravni propisi, kao i Vladini mehanizmi koji bi trebalo da sprovedu zadatke planiranja i koordiniranja sprovođenja ove programske politike.

“Međutim, u tom pravcu su identifikovani brojni izazovi. Ograničena budžetska sredstva predstavljaju značajnu prepreku za uspješno sprovođenje programskih politika u oblasti inkluzije Roma. Ukupan iznos sredstava koja se iz državnog budžeta opredjeljuju u svrhu sprovođenja NSIR-a zavisi od iznosa sredstava definisanih godišnjim zakonima o budžetu, ali i od kapaciteta za privlačenje sredstava iz IPA fondova. Iako su ove cifre za sada nepoznate, evidentno je da su sredstva opredijeljena postojećim godišnjim budžetskim ciklusom neuporedivo niža u odnosu na opseg ciljeva definisanih NSIR-om. Finansiranje lokalnih strategija inkluzije takođe je ograničeno fiskalnim deficitom lokalnih samouprava”, istakao je Koljenović.

U okviru ovogodišnjeg Roma Prajda, Građanska alijansa sprovodi radionice osnaživanja i jačanja kapaciteta Roma zatvorenika sa kraćim zatvorskim kaznama, sa ciljem stvaranja predispozicija za bolju inkluziju ovih dodatno vulnerabilnih grupa. Aktivnosti koje se sprovode, piše u saopštenju, usmjerene su na resocijalizaciju, opismenjavanje, verbalnu i neverbalnu komunikaciju, izradu CV-a i slično.

Send this to a friend