Kako je ocijenila programski koordinator Jelena Marojević Galić, takvo stanje treba da garantuje zdrav život i mogućnost ekonomskog razvoja stanovnicima pljevaljske kotline i šire, cjelokupnom stanovništvu Crne Gore i onih susjednih zemalja gdje bi eventualna izgradnja ovog objekta imala uticaj.
“U situaciji da, bez adekvatne analize stanja životne sredine i pravih uzroka zagađenja i udjela svih zagađivača, kao i efekata zagađenja na zdravlje građana Pljevalja neprihvatljivo je da se pitanje rješavanja zagađenja zivotne sredine u Pljevljima uslovljava izgradnjom novog bloka, odnosno novog emitera gasova i proizvođača otpada”, istakla je ona.
S obzirom da je taj projekat vrlo neizvjestan, skup i da njegova realizacija zavisi od studije opravdanosti, Marojević Galić smatra da je potrebno uzeti u razmatranje i opciju da i pored izgradnje novog bloka projekat toplifikacije ne bude urađen i shodno tome istražiti i analizirati negativne uticaje na zdravlje stanovnika Pljevalja.
“Iste nedosljednosti se pojavljuju i u slučaju postojeće Deponije pepela i šljake Maljevac koja se u dokumentu ne posmatra kao objekat koji se mora zatvoriti, budući da je dostigao sve svoje limite i da je Vlada već uzela kreditno zaduženje od Svjetske banke za njenu sanaciju, već se njeno zatvaranje posmatra kao pozitivan doprinos izgradnje novog bloka. Pored toga pitanje otvaranja nove deponije na lokaciji Šumane je nedovoljno ozbiljno obrađeno imajući u vidu koliki je to rizik za životnu sredinu kao i da se ne zna njen vijek trajanja. Takođe, ova lokacija je i predviđena i kao lokacija za razvoj poljoprivrede u bafer zoni od 300 do 600 metara od deponije, kao i rekreativno turistička lokacija u zoni Borovičkog jezera, što smatramo nerealnim imajući u vidu prirodu otpada koji bi se deponovao na ovoj deponiji”, napomenula je ona.
Prema njenim riječima, stoga vrijednost projekta izgradnje novog bloka i sa njom povezani troškovi nijesu realno i adekvatno prikazani.
“Smatramo da će višestruko nadmašiti prikazanu cifru, a da će vrijeme ispaltivosti projekta biti znatno duže od trenutno procijenjenih, odnosno duze od 14 godina. Sve ovo smatramo da ozbiljno dovodi u pitanje konkuretnosti budućeg objekta na tržistu električne energije, kao i isplativost čitave investicije i da je neophodno uraditi ozbiljnu i nepristrasnu cost benefit analizu koja bi sagledala sve troškove izgradnje novog objekta i sa njim poveznih troškova neophodnih za realizaciju ove investicije, prije donošenja konačne odluke o njegovoj eventualnoj izgradnji”, zaključila je Marojević Galić.
