Društvo

HRA, CGO i Anima odaju počast žrtvama zločina protiv izbjeglih Muslimana iz BiH

U saopštenju koje potpisuju izvršne direktorice Akcije za ljudska prava HRA, Centra za građansko obrazovanje CGO i Anime – Tea Gorjanc Prelević, Daliborka Uljarević i Ljupka Kovačević, podsjeća se da se ovih dana navršava 23 godine od kako je u Crnoj Gori izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”.

“Podsjećamo, crnogorska policija je u maju i junu 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni”, navodi se u saopštenju. 

Još uvek se, kako se dodaje, nekim žrtvama deportovanim iz Herceg-Novog 27. maja 1992. ne zna ni grob, niti gdje su tačno ubijeni.

Podsjeća se da su nevladine organizacije HRA, CGO i Anima i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, su prije tri, četiri godine uputili tri inicijative.

“Inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova, da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore, a 2012. godine je upućena inicijativa i da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašćenja tokom deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine”, precizira se u saopštenju. 

Inicijativa je, kako se dodaje, upućena i tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava.

“Nijedna inicijativa do danas nije prihvaćena. Podsjećamo, tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić, izjavio je da grad Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraćao višim instancama, u konkretnom slučaju Ministarstvu kulture”, ukazale su Gorjanc Prelević, Uljarević i Kovačević. 

Kako su navele, predsjednik Vlade Igor Lukšić je 11. jula 2011. otvorio «spomenik svim žrtvama ratova 1991-2001». 

“Tada smo izjavili da smatramo neprimjerenim i beskorisnim sve žrtve gurnuti pod isto, bezimeno obilježje, koje ne saopštava baš ništa o tome što se u toj deceniji dogodilo, ko su te žrtve i ko je za njih odgovoran. Zbog toga se podignuti spomenik ne može smatrati odgovorom na našu inicijativu”, kazale su Gorjanc Prelević, Uljarević i Kovačević.

One su ukazale da su presudom Višeg suda u Podgorici svi okrivljeni oslobođeni odgovornosti jer nisu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH” odnosno onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u Bosne i Hercegovine”, a koji im je navodno bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin. 

“U međuvremenu je ekspert Evropske unije, Maurizio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori istakao da je preduslov za krivičnopravnu odgovornost za ratni zločin koji je sud uspostavio pogrešan i nepoznat međunarodnom humanitarnom pravu i praksi, gdje se za odgovornost ne zahtijeva nikakav formalan status izvšioca, već kontekst oružanog sukoba koji je na njega uticao da izvrši zločin”, rekle su Gorjanc Prelević, Uljarević i Kovačević. 

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je, kako su navele, 25. marta podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv presude zahtijevajući od Vrhovnog suda da utvrdi da je tom presudom zakon povrijeđen u korist okrivljenih bivših službenika policije, funkcionera MUP-a i Državne bezbjednosti.

“Pozdravljamo inicijativu hercegnovskog odbora Socijaldemokratske partije koji je nedavno pozvao nadležne da se ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi postavi spomen ploča svim deportovanim građanima BiH. Pozvali smo sve odbornike skupštine opštine Herceg-Novi da nam se pridruže na obilježavanju ove tužne godišnjice, a sada pozivamo i medije i građane da nam se pridruže”, poručile su Gorjanc Prelević, Uljarević i Kovačević.

Send this to a friend