Kako je kazala, posljednjih godinu dana crnogorsko društvo je doživjelo medijsku kontaminaciju, uslijed koje su flagrantno kršena prava i sloboda istaknutih i vrijednih pojedinaca društva, kroz degutantni medijski linč crnogorske žene.
“Neviđenom medijskom harangom napadnute su tradicionalne vrijednosti našeg društva koje zakonom treba zaštititi. Cilj predloženih odredbi je da obezbijedi pravo na zaštitu privatnosti, odnosno zaštitu informacija iz privatnog života od objavljivanja u medijima. Koncept privatnog života obuhvata lične informacije za koje ljudi imaju legitimno pravo da očekuju da ne budu objavljene bez njihovog pristanka, i to i bez obzira na istinitost tih informacija”, navela je Jasavić.
Prema njenim riječima, predloženim članom Zakona o medijima propisuje se izuzetak od prava na zaštitu privatnosti, koji nije ograničen na zatvoreni broj slučajeva, kao što je to slučaj u Zakonu o javnom informisanju Srbije, već je, po uzoru na Zakon o medijima Hrvatske, ostavljeno da se u svakom konkretnom slučaju procijenjuje da li nad pravom na zaštitu privatnosti pojedinca treba da prevlada opravdani interes javnosti da bude informisana.
“Predloženi su primjeri legitimnih izuzetaka od poštovanja prava na privatnost, u slučaju državnih službenika odnosno političkih funkcionera i upozorenja na opasnost, po uzoru na izuzetke koje je u svojoj praksi prepoznao Evropski sud, odnosno koji se pominju u Zakonu o javnom informisanju Srbije. Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je pravo na privatnost neophodno dovesti u ravnotežu sa pravom na slobodu izražavanja, posebno pravom javnosti da bude informisana. Takođe je utvrdio da je privatnost političara opravdano zaštititi onda kada je jedina svrha objavljivanja informacije iz njegovog privatnog života da zadovolji radoznalost javnosti i obezbijedi isplativu robu za medije. Privatni i porodični život političara i državnih službenika zaslužuje zaštitu od objavljivanja u medijima u skladu sa pravom na privatnost iz čl. 8 Konvencije, informacije o njihovom privatnom životu mogu se objaviti kada su od neposrednog javnog interesa u vezi sa načinom na koji obavljaju njihove dužnosti, iako i pri tome treba uzeti u obzir potrebu da se izbjegne šteta trećim licima. U slučaju u kojem političari i državni službenici privlače pažnju ka svom privatnom životu, mediji imaju pravo da to i kritikuju”, dodala je Jasavić.
Predložene odredbe, kako je kazala, predviđaju da se informacije iz privatnog života ne mogu objaviti bez pristanka osoba na koje se odnose, odnosno kojima su namjenjene.
“To ne važi u slučajevima kada nad pojedinačnim pravom na zaštitu privatnosti preovladava opravdani javni interes za objavljivanjem informacije, kada se radi o informaciji sa javnog mjesta ili kada je osoba prethodno svojevoljno privlačila pažnju medija na svoj privatni život”, zaključila je Jasavić na okruglom stolu koji je organizovala nevladina organizacija Akcija za ljudska prava HRA.
