Društvo

Kolarević: Žene su samosvjesnije, ali i dalje u sjenci muškaraca

Podgorica će od sjutra do 27. maja biti domaćin Prve regionalne konvencije žena Zapadnog Balkana pod nazivom “Ona je tu”.

Tim povodom, Kolarević za CdM govori o položaju žena u Crnoj Gori, ciljevima Konvencije, borbi za ravnopravnost polova u svim sferama života…

Kako je rekla, uprkos Nacionalnom akcionom planu za rodnu ravnopravnost 2013. – 2017, koji je u skladu sa međunarodnim i evropskim prioritetima i standardima u pogledu rodne ravnopravnosti, u Crnoj Gori statistika nastavlja biti obeshrabrujuća.

“Kada je u pitanju političko predstavljanje, imamo jednu ženu predsjednicu političke partije. Na najvišim pozicijama izvršne vlasti žene nisu zastupljene, od prošle nedelje jedna žena manje pokriva ministarska mjesta. Danas dakle imamo 3 ministarke za razliku od prošle nedelje kada smo imali 4 od ukupnih 17 ministarskih mjesta. U parlamentu smo zastupljene sa 17,28 posto, što nas stavlja pri dnu ljestvice evropskih zemalja u pogledu zastupljenosti žena u parlamentu. Predsjednik i potpredsjednici Skupštine su muškarci. Od 23 opštine u Crnoj Gori, četiri žene su predsjednice opština“, dodala je Kolarević.

Ona je podsjetila da Nacionalni akcioni plan za sprovođenje Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1325 još uvijek nije donesen, iako je formirana radna grupa za njegovo kreiranje. Ističe da je indikativno to što je Crna Gora posljednja zemlja u regionu koja ga donosi.

Što se ekonomije i tržišta rada tiče, Kolarevuć navodi da žene u Crnoj Gori u prosjeku rade tri i po sata duže od muškaraca dnevno.

“Samo 9,6 odsto kompanija je u vlasništvu žena. Žene zarađuju skoro 20 odsto manje od muškaraca za istu vrstu poslova, a uzimajući u obzir dohodak iz svih izvora, muškarci zarađuju čak 85  odsto više nego žene“, istakla je ona.

Crnogorke samosvjesnije, ali i dalje u sjenci muškaraca

Nije prošlo mnogo vremena otkako se rođenje ženskog djeteta u crnogorskoj porodici nije slavilo jednakim žarom kao rođenje muškog, ili otkako su žene dva dana nakon porođaja odlazile nazad na njivu da nastave sa košenjem.

Kolarević podsjeća da su upravo naše majke odrastale u takvim uslovima.

“Vremenska distanca sa koje možemo posmatrati te (sad već) fenomene je sa istorijskog stanovišta veoma mala i može se reći da je žena u Crnoj Gori isključivo sopstvenim naporima svoju poziciju osnažila u godinama iza nas, suprostavljanjem nejednakostima i osporavanjem tradicionalih rodnih uloga“, rekla je ona.

Kolarević ističe da žena danas jeste samosvjesnija, ali je, bez dileme, još uvijek u sjenci muškarca.

“Toj činjenici svjedoči veći broj žena koje se obrazuju, visoko su kvalifikovane, njihovo učešće na tržištu rada se povećava, ali i dalje gotovo da nemaju pristup odgovornim pozicijama u politici, ekonomiji, preduzetništvu, bezbjednosti i kulturi. Upravo će, nadamo se, Konvencija žena Zapadnog Balkana „Ona je tu“ pokrenuti pitanja rodne ravnopravnosti kao neodvojivog dijela ljudskih prava, ključnog prioriteta u oblasti vladavine prava i preduslova razvoja Crne Gore i regiona,  koji za cilj imaju poboljšanje uslova rada i života za žene u pogledu političke participacije, učešća u izgradnji mira i ekonomske osnaženosti“, naglasila je ona.

Program Konvencije je, objašnjava ona, kreiran upravo na osnovu izazova sa kojima se žene u regionu susrijeću svakodnevno. Tema prvog dana biće “Uloga žene u izgradnji mira na Balkanu”.

“Tim povodom smo počastvovane što će specijalna gošća i glavna govornica biti Širin Ebadi, poznata kao jedna od prvih sutkinja u Iranu i prva osoba iz Irana koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 2003. godine za višegodišnju borbu za prava iranskih političkih aktivista, žena i djece. U tom danu predavanja će takođe imati Florans Artman, spisateljica i bivša portparolka Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Borka Pavićević, aktivistkinja i dramaturškinja, jedna od najistaknutijih žena u borbi protiv autoritarnog režima u Srbiji 1990-ih, Vedrana Rudan, hrvatska spisateljica i oštra kritičarka balkanskog društva“, najavila je Kolarević.

Kako je kazala, tokom drugog dana Konvencije u okviru teme ”Žene i biznis” biće riječi o izazovima ženskog preduzetništva na Zapadnom Balkanu i značaju ženskog liderstva u ekonomskom razvoju Crne Gore, kada će učesnice imati priliku da čuju životne priče poznatih preduzetnica i žena iz javnog života čitavog regiona.

“Treći dan konvencije biće posvećen ženi u svijetu umjetnosti i književnosti, kada će akcenat biti stavljen na značaj ženskog stvaralaštva koje je u velikoj mjeri prisutno, ali nije dovoljno prepoznato u javnosti“, najavila je naša sagovornica.

Rezultati mjerilo našeg uspjeha

Emina Kolarević diplomirala je Međunarodne odnose  na Univerzitetu John Cabot u Italiji.

Postdiplomske studije Međunarodnog prava  završila je na Westminster Univerzitetu u Londonu, dok je magistrirala na zajedničkom programu Univerziteta u Bolonji i Univerziteta u Sarajevu, demokratija i ljudska prava (ERMA).  

Pripravnički staž odradila je u Kancelariji predstavnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, tokom kojeg je učestvovala u pripremi pravne odbrane države za predstavke koje su u fazi glavne rasprave pred Evropskim sudom, sa fokusom na primjeni Konvencije o ljudskim pravima i sudske prakse Evropskog suda.

Rad u oblasti ljudskih prava nastavila je u organizacijama civilnog društva, Institutu za javnu politiku u Beogradu, pa Komitetu pravnika za ljudska prava (YUCOM), gdje je učestvovala u istraživanju i implementaciji projekata iz oblasti vladavine prava, zaštite prava vulnerabilnih grupa, rodne ravnopravnosti, jednakih prava u obrazovanju, klijentelizma u medijima.

Kao istraživač radila je u Share fondaciji na projektu zaštite podataka o ličnosti u javnom sektoru Srbije.

Danas vodi sektor za ljudska prava u Advokatskoj kancelariji Ana Đukanović i doktorantkinja je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na smjeru Međunarodno pravo.

Na pitanje sa čime se najviše morala boriti kako bi zauzela mjesto uspješne mlade poslovne žene u društvu, Kolarević kaže da je njena situacija umnogome bila lakša jer je odrasla pored jakih žena.

“Moje bake su bile stožerke svojih porodica. Moja majka je često otkidajući od sna uspijevala da podiže brata i mene, vodi domaćinstvo i kao sutkinja obrađuje 300 predmeta godišnje. Nisam sigurna da su sve žene u mom okruženju imale tu privilegiju. Moja lična borba odnosila se na buđenje svijesti kod one druge strane, da se nijedna od nas ne smije unaprijed potcijeniti i da svaka od nas mora da dobije ravnopravnu šansu da pokaže i dokaže svoje kvalitete“, kazala je ona za CdM.

Jedino rezultati koje postižemo, poručuje, smiju biti mjerilo našeg uspjeha.

“Svaka žena na planeti se dan danas bori za svoje mjesto jer je žena. Ovo je pitanje istorijskog naslijeđa, koje su žene počele borbom da mijenjaju tek početkom prošlog vijeka. 100 godina je, istorijski gledano, mali period da se promijene stvari u svojoj biti. Promjena svijesti, promjena stanja uma i načina posmatranja žene kao kompletne ličnosti je zadatak koji i mi same žene vrlo često ne uspijevamo da ispunimo“, naglasila je Kolarević.

Ona vjeruje da je obaveza svake žene da se bori za prava žena, u okviru svojih mogućnosti.

“Time se ona ne bori samo za sebe, već i za buduće naraštaje nekih žena kojima želimo da ostavimo pravedniji svijet. Ne smijemo zaboraviti da je pored institucionalnih reformi, mehanizama i politika koje imaju za cilj unaprijeđivanje pozicije žene u društvu, od ključnog značaja uključivanje svih aktera društva kako bi se taj cilj ostvario. Žena nije feministkinja ako se zalaže za rodnu ravnopravnost. Ona samo traži ista prava kao ljudsko biće. To je važno da zapamtimo“, zaključila je za CdM Kolarević.

Send this to a friend