Društvo

Marić: Napredak rada socijalnih službenika zabrinjavajući

On je danas, na okruglom stolu „Socijalni rad i nediskriminacija“, koji je organizovao Centar za antidiskriminaciju EKVISTA, kazao je su u proteklom periodu pripremljeni novi dokumenti koji uključuju mjere za obezbjeđenje nediskriminacije, odnosno dvije strategije koje bi trebale da budu usvojene na sjutrašnjoj sjednici Vlade.

„Uporedo sa jačanjem normativnog i strateškog okvira, prioritet mora biti jačanje znanja i informisanosti građana i jednakim pravima za sve, što uključuje rad sa djecom od najranijeg uzrasta, kroz sve nivoe obrazovnog sistema, ali i kroz medije i kampanje. Čini mi se da se u ovom trenutku na tome ne radi dovoljno“, rekao je Marić.

Prema njegovim riječima, kontinuirano se radi na jačanju kapaciteta socijalnih radnika i zaposlenih u centrima za socijalni rad, pa je, kako je podsjetio, tokom prošle godine organizovan niz okruglih stolova sa lokalnim samoupravama.

Kako je kazao predsjednik Skupštine Centra za antidiskriminaciju EKVISTA Milan Šaranović, ta organizacija od oktobra prošle godine sprovodi projekat “Socijalni radnici i nediskriminacija”, a cilj je da se socijalni radnici podrže u svom radu u smislu identifikovanja standarda koji se tiču nediskriminacije i rješavanja problema.

On smatra da je u vremenu kada je sve više različitosti i zabranjenih osnova za diskriminaciju, veoma važno osigurati da službenuici različitih organa budu upoznati sa principima nediskriminacije.

„Na taj način bi se osiguralo adekvatno tretiranje svih korisnika koji dolaze u susret sa državnim službenicima“, istakao je Šaranović.

Zamjenik ambasdorke SAD-a u Crnoj Gori B. Biks Aliu konstatuje da je važno jačati ulogu i moć centara za nediskiriminaciju, naročito zažrtve porodičnog i dječijeg nasilja.

“Jako često se dešava da se žrtve rodnog nasilja javljaju nevladinim organizacijama, prije nego Vladi Crne Gore i centrima za sociljanu zaštitu, jer osjećaju da ne dobijaju adekvatnu podršku. Vlada Crne Gore mora ulagati više u obezbjeđenje adekvatnih obuka za socijalne radnike, kako bi bili osjetljiviji za žrtve i otvoreniji za sve koji traže pomoć“, poručio je Aliu.

Izvršna direktorica EKVISTA-e, Ana Raičević, kazala je da je ta organizacija u okviru projekta izradila vodič za socijalne radnike „Kako protiv diskriminacije“, čiji je cilj bio, kako je pojasnila, da se socijalni radnici upoznaju sa diskriminacijom.

„Jako je važno da savremeni socijalni radnik dobro poznanje pozitivno-pravne propise koji se odnose na zabranu diskriminacije, i to kako u svom radu ne bi diskriminatorno postupio, posebno u odnosu na marginalizovane grupe i pojedinc  koji pripadaju ti grupama a korisnici su njihovih usliuga“, smatra Raičević.

Ona je kazala da se vodič sastoji iz četiri dijela, koji se odnose na pregled pozitivno-pravne regulativne, pojašnjenje suštine i ključnih elemenata diskriminacije, osnovne informacije o instucionalnim mehanizmima za zaštitu od diskriminacije, kao i pregleda međunarodnih standarda u toj oblasti

Prema riječima izvršne direktorice Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marine Vujačić, na osnovu istraživanja o iskustvima socijalnih radnika u oblasti zaštite od diskriminacije, u kojem su učestvovale 24 žene i 12 muškaraca, na pitanje da li su upoznati sa antidiskriminacionim odredbama zakona i na šta se odnose, njih 21 je reklo da je upoznato, 14 da nije.

“Samo jedno je odgovorilo da je djelimično upoznato. Odgorovi na šta se odnose odrebe su bili jako uopšteni“, navela je Vujačić.

Na pitanje da li su nekada sami bili svjedoci diskriminacije, njih 37,1 odsto je, kako je kazala, reklo da jeste, 62,9 odsto da nije. „Najčešće su navodili da su bili svjedoci diskriminacije osoba sa invaliditetom i Roma.

„Upitani da li su na osnovu uočenih slučajeva diskriminacije sarađivali sa nekim od državnih organa, 45,5 odsto je reklo da jeste, 54,5 odsto da nije. U najvećem broju slučajeva su se izjasnili da su sarađivali sa Ministarstvom unutrašnjih poslova“, rekla je ona.

Send this to a friend