Društvo

Moraju li sveštenici poštovati zakon: Srpska crkva ne postoji u registru

Danilović je prethodno objelodanio mišljenje koje je uputio mitropolitu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohiju, prema kojem sveštenici koji dolaze da službuju u ovoj crkvi više ne moraju da prolaze sve zakonske procedure kao i ostali stranci, već će samo na osnovu potvrde koju im izda Mitropolija crnogorsko-primorska ili neka od eparhija Srpske crkve u našoj zemlji, nesmetano ovdje moći da borave i rade.

Ministar unutrašnjih poslova odluku je donio postupajući po upitu Amfilohija Radovića, kojem je potom poslao pismo u kojem ga je obavijestio o procedurama, a u kojem je, pored ostalog, naveo da će MUP u postupku izdavanja dozvola za privremeni boravak strancima sveštenicima radi obavljanja vjerske službe u Crnoj Gori prihvatati potvrde koje će Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale pravoslavne eparhije koje djeluju u Crnoj Gori izdavati strancima koji ispunjavaju uslove iz Zakona o strancima. Ta potvrda bi se, kako je pojasnio, tretirala kao dokaz o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak radi obavljanja vjerske službe u Crnoj Gori.

Goran Danilović je u ovom dokumentu naveo i da Mitropolija crnogorsko-primorska prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica nema obavezu da se prijavi u Crnoj Gori, što, prema njegovom tumačenju, znači da samim tim prijava nije potrebna ni strancu koji želi da obavlja vjerske poslove i obrede u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ili nekoj od eparhija Srpske crkve koje su na teritoriji naše države.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava oštro su reagovali nakon što je objelodanjeno Danilovićevo pismo Radoviću. Njima je sporno Danilovićevo tumačenje da za Mitropoliju crnogorsko-primorsku i ostale pravoslavne eparhije Srpske pravoslavne crkve koje djeluju u Crnoj Gori ne postoji obaveza prijavljivanja osnivanja iz Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. 

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori iz 1977. godine je, kako pojašnjavaju, propisao obavezu prijavljavanja osnivanja ili prestanka rada vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije.

U ministrovom odgovoru je navedeno da su u vrijeme donošenja i stupanja na snagu ovog Zakona Mitropolija crnogorsko-primorska sa sjedištem u Cetinju i ostale pravoslavne eparhije Srpske pravoslavne crkve postojale i zakonito djelovale u Crnoj Gori i da je njihov pravni subjektivitet ovim Zakonom samo potvrđen. 

No, takva odredba o potvrđivanju ne postoji u ovom Zakonu. 

„Čak i da postoji, ona se mogla odnositi samo na tadašnju Mitropoliju crnogorsko-primorsku“, naveli su iz ovog resora.

U Crnoj Gori je 1977. godine, podsjećaju, postojala Mitropolija crnogorsko-primorska, ali nije postojala eparhija budimljansko-nikšićka koja je osnovana 2001. godine. Iz ovog resora ističu da je arhijerejsko namjesništvo pljevaljsko tada bilo u nadležnosti Mitropolije dabro-bosanske, a eparhija mileševska je osnovana 1992. godine.

S obzirom na to da su eparhija budimljansko-nikšićka i eparhija mileševska osnovane nakon 1977. godine, one su u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica bile dužne da se u roku od 15 dana prijave opštinskom organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove. One to nijesu uradile kategorični su u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

U ovom resoru su zato uvjereni da je strancima-sveštenicima koji namjeravaju da obavljaju vjerski obred i vjerske poslove u ovim eparhijama ili njihovim organima ili organizacijama na području Crne Gore, u skladu sa Zakonom o strancima, neophodna potvrda da su ove vjerske zajednice prijavile osnivanje i sjedište u Crnoj Gori.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava smatraju i da je pogrešna tvrdnja Danilovića da je Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica kao i prethodni zakoni samo priznao nespornu istorijsku činjenicu da su određene crkve i vjerske zajednice tokom istorije bile prisutne i da su postojale i djelovale u skladu sa zakonima. U Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, kako navode, nema odredbi koje se bave utvrđivanjem ni potvrđivanjem istorijskih činjenica, niti time koje su crkve i vjerske zajednice djelovale u Crnoj Gori kroz istoriju.

„Mitropolija i eparhije SPC u Crnoj Gori imaju status pravnog lica, ali je važno reći da su pravni subjektivitet dobile na osnovu drugih zakona, a ne na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, jer nijesu prijavljene u skladu s ovim Zakonom. To potvrđuje i zvanična evidencija Ministarstva unutrašnjih poslova prema kojoj su u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, prijavljene 23 vjerske zajednice među kojima nema Mitropolije, eparhija i drugih organa ili organizacija SPC“, saopštili su oni.

Iz Ministarstva ističu da bi zato bilo dobro da se prilikom utvrđivanja karaktera pravnog subjektiviteta Mitropolije, eparhija i ostalih organizacija SPC u Crnoj Gori prvo uvaži registar Ministarstva unutrašnjih poslova.

Komentarišući reagovanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je juče novinarima da smatra da to Ministarstvo ne treba da se bavi tim pitanjima.

„Volio bih da ukažu na osnovu kog člana Zakona o pložaju vjerskih zajednica je neko obavezan da se prijavi i šta to tačno znači. Potpuno sam siguran da ovo što sam potpisao podjednako važi i za neke druge samo što su oni, očigledno, bili primorani da se prijavljuju iako nijesu na osnovu zakona iz SFRJ novoosnovana vjerska zajednica“, rekao je on.

Send this to a friend