Društvo

Naš naučnik Vuk Mandić: Pomjerene su granice, svemir je sada drugačiji

“Za mene i moje kolege ovo otkriće je vrhunac rada u nauci. Otkrića kao ovo daju validnost izboru karijere u nauci i pokazuju vrijednost mnogih odricanja na tom putu”,  rekao je Mandić ekskluzivno za Pobjedu. 

On je naglasio da je kolaboracija (LIGO Scientific Collaboration) čiji je on dio objavila otkriće prvih gravitacionih talasa.

“Albert Ajnštajn je predvidio gravitacione talase još 1916. godine, ali je pretpostavio da nikada neće biti detektovani pošto su veoma mali. Međutim, tehnologija koja je neophodna za ovu vrstu detektora je značajno napredovala u posljednjim decenijama. 14. septembra 2015, LIGO detektori su prvi put detektovali ove talase, stvorene prilikom sudara dvije crne rupe”, rekao je Mandić sinoć Pobjedi.

Obje crne rupe, objašnjava on, imale su masu otprilike 30 puta veću od Sunca i prilikom sudara su se kretale brzinom od polovine brzine svjetlosti. 

U ovom kataklizmičkom sudaru, ogromna energija je oslobođena, ekvivalentna masi tri Sunca, i pretvorena u gravitacione talase.

Na pitanje kakav značaj ovo otkriće ima za nauku, Mandić odgovara da je ovaj događaj ne samo da potvrdio tačnost Ajnštajnove teorije relativiteta, već je pokazao i da crne rupe mogu da postoje u parovima, i da ti parovi mogu da se kreću spiralnom putanjom i da se na kraju spoje.

“Možda najvažnija posljedica ovog otkrića je da sada imamo potpuno nov način da posmatramo i da proučavamo svemir. LIGO i drugi detektori će poboljšavati svoju osjetljivost na gravitacione talase, tako da u sljedećim godinama očekujemo mnogo više otkrića i otkrića različitih vrsta objekata u svemiru”, rekao je Mandić za Pobjedu. 

Zahvaljujući ovom otkriću, mladi fizičar objašnjava da je njegova vrijednost prije svega u boljem razumijevanju fundamentalne nauke, konkretno u boljem razumijevanju prostora i vremena i veze između prostora/ vremena i materije/energije.

“Fundamentalna nauka vuče sve drugo. Možda je najbolji primjer sam Albert Ajnštajn: kada je napisao teoriju relativiteta, on nije imao na umu praktične aplikacije te teorije. Međutim danas, 100 godina kasnije, mi svi koristimo navigacionu tehnologiju kao sto je GPS, koja ne može da funkcioniše bez teorije relativiteta”,  kaže Mandić.

On je saopštio da je njihova kolaboracija da bi izgradila nove detektore proizvela novu tehnologiju u više oblasti koje mogu naći praktične primjene, npr. bolji laseri, novi algoritmi za kompjuterska izračunavanja itd. 

Sabiranje talasa u svemiru

“Grupa koju vodim i ja smo članovi kolaboracije još od 2007. Od tada smo vodili nekoliko projekata u potrazi za tzv ,,stokastičnim“ gravitacionim talasima koji nastaju kada se saberu gravitacioni talasi od svih objekata u svemiru. Ti radovi su objavljeni u časopisu Nature (Priroda) i u vodećim časopisima za fiziku. Mi smo vodili i jedan od radova koje je moja kolaboracija objavila danas, u kojem smo pokazali da su stokastični talasi veći nego sto smo ranije očekivali i da postoji mogućnost da ih detektujemo u narednim godinama, sa osjetljivijim detektorima”, rekao je Mandić.

Na ljeto dolazi u Podgoricu

Odrastao sam u Podgorici, pohađao Osnovnu školu ,,Milorad Musa Burzan“ i Gimnaziju „Slobodan Škerović“. Veći dio moje porodice živi u Crnoj Gori, tako da sam jako vezan za Crnu Goru i posjećujem je barem jednom godišnje. Nadam se da ću sljedećeg ljeta opet doći, rekao je Mandić.

 

Send this to a friend