Kako u FZO navode, na osnovu Izvještaja o realizaciji ugovora zaključenih sa zdravstvenim ustanovama o pružanju zdravstvenih usluga asistiranim reproduktivnim tehnologijama postupkom vantjelesne oplodnje, utvrđeno je da je broj ostvarenih postupaka u 2015. godini 437.
“U 2015. godini za 437 ostvarena postupka vantjelesne oplodnje u ustanovama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor troškovi su 635.477,19 eura. Za 74 odobrena zahtjeva za refundaciju sredstava za obavljene postupke vantjelesne oplodnje u troškovi su 107.303,77 eura. Ukupni troškovi u 2015. godini na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond ima zaključen ugovor o pružanju usluga i na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond nije zaključio ugovor o pružanju usluga su 742.780,96 eura, ali ovi podaci nijesu konačni”, dodaju u FZO.
Kako je ginekolog Opšte bolnice Danilo I na Cetinju Željko Lazović objasnio, Fond zdravstva plaća tri postupka vantjelesne oplodnje bez obzira na godine pacijentkinje, a ono što pacijent plaća jesu određeni lijekovi koji se u postupku koriste a ne nalaze se na pozitivnoj listi.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se godišnje uradi između 450 i 500 postupaka, a pacijent može da bira između četiri privatne i jedne jedne državne klinike tj. Odjeljenja za humanu reprodukciju Opšte bolnice Danilo I Cetinje kojom on rukovodi.
“Jedan dio pacijenata postupke radi u inostranstvu naročito postupke donacije jajne ćelije ili spermatozoida. U bolnici Danilo I urađeno je u 2016. godini 95 postupaka vantjelesne oplodnje sa ukupnom stopom kliničkih trudnoća 27 odsto. Moram napomenuti da je odjeljenje u potpunosti opremljeno kako stručnim kadrom tako i opremom za ispitivanje i liječenje svih pacijenata koji imaju problem sa infertilitetom”, naveo je Lazović.
On kaže da vantjelesna oplodnja ima svoje precizne indikacije kada se radi, a one mogu biti od strane zene ili muskarca, ili pak od strane oba partnera.
“Oboljenja ženskog genitalnog trakta koja dovode do ostećenja funkcije jajovoda i kao posledicu imaju neprohodnost istih, kao što su infekcije i seksualno prenosive bolesti, endometrioza jajnika i jajovoda, smanjena rezerva jaj nih ćelija na jajnicima, policistična bolest jajnika i druge. Dok su kod muškarca to sva ona oboljenja koja dovode do teškog oštećenja spermatogeneze, a što se veoma lako dijagnostikuje analizom sjemene tečnosti -spermogramom”, objašnjava Lazović.
Prema njegovim riječima, na uspješnost vantjelesne oplodnje najviše utiču godine života žene i ona se kreće od 35-40 odsto kod žena do 33. godine, a zatim se postepeno smanjuje tako da od 3539 godine uspješnost je 25 odsto, a poslije 42. godine samo 5 odsto.
“Vantjelesna oplodnja se ukratko sastoji od kontrolisane hiperstimulacije jajnika određenim ljekovima pri čemu jajnici stvaraju u idealnim uslovima sedam do 15 folikula u kojima se nalaze jajne ćelije. Kada one dostignu svoju zrelost ginekolog punkcijom pod kontrolom ultrazvuka aspirira jajne ćelije i predaje ih embriologu, koji u strogo kontrolisanim laboratorijskim uslovima oplodi svaku zrelu jajnu ćeliju spermatozoidom partnera. Na taj način nastaju embrioni koji se onda određenog dana vraćaju u matericu žene”, kazao je Lazović.
On kaže da sama vantjelesna oplodnja nema do danas dokazane štetne posljedice po majku niti na djecu koja se rode iz ovakvih postupaka.
“Parovi najčešće nijesu dovolj no informisani i upoznati sa samim tokom postupka i sa njegovim pojedinim fazama sa jedne strane i očekivanim ishodom sa druge strane, tako da se trudimo da u razgovoru ginekologa, embriologa i para koji planira postupak sve nejasnoće razjasnimo”, dodao je Lazović.
U Pragu najviše intervencija
Komisija za IVF ne odobrava upućivanja van Crne Gore već samo odobrava refundaciju novčanih sredstava na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje (kao i utrošenih lijekova) u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje nema zaključen ugovor u skladu sa Odlukom o ostvarivanju zdravstvene zaštite u postupku vještačke oplodnje uključujući in vitro fertilizaciju, navode u FZO.
“Najveći broj postupaka za koje je podnijet zahtjev za refundaciju obavljen je u Pragu i manji broj u Prištini, Mariboru, Sarajevu i Beogradu”, saopštili su u FZO.
