Društvo

Počelo identifikovanje osjetljivih zona za izgradnju hidroelektrana na rijekama

Konačni cilj procesa je izrada mapa povoljnih, manje povoljnih i nepovoljnih područja za izgradnju hidroelektrana i drugih infrastrukturnih objekata na rijekama u Crnoj Gori, a kako je saopšteno na prvoj radionici organizovanoj od strane ministarstva, procjena najvrjednijih riječnih segmenata planiraće se prema vodećim principima za održivu hidroenergetiku koje je proizvela Komisija za zaštitu dunavskog sliva.

Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Velizar Vojinović kazao je da je Crna Gora 2008. godine potpisala Konvenciju o saradnji i održivom korišćenju rijeke Dunav, kao osnivački dokument Međunarodne komisije za zaštitu dunavskog sliva, čime je postala njena punopravna članica.

“U isto vrijeme je potpisana i Rezolucija dunavske strategije te prihvaćen Akcioni plan dunavske strategije Evropske unije i opšta Vodeća načela za održivu hidroenergiju, prema kojima su se sve zemlje podunavlja obavezale da će sa velikom pažnjom planirati budući razvoj vodoprivrede, te se zalagati za održivo upravljanje vodnim resursima, racionalno korišćenje podzemnih i površinskih voda, kao i efikasnu kontrolu poplava i zagađenja. Ponosni smo da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u regionu koja Vodeće principe Komisije za zaštitu Dunava sprovodi, te se nadamo da ćemo po tome biti prepoznati, a naša iskustva primjenjena i na međunarodnom nivou,“ dodao je on. 

Kako je kazala izvršna direktorica Green Home-a Nataša Kovačević, vodeći principi za održivu hidroenergiju preporučuju očuvanje posebno osjetljivih dijelova rijeka kao što su zaštićena područja, dijelovi od visokog ekološkog statusa ili dijelovi glavnog toka rijeka gdje još nije bilo hidroenergetskog razvoja, upućujući na pažljivo planiranje na nacionalnom nivou.

“Ustanovljavanjem radne grupe koja će identifikovati ove osjetljive zone, ne samo da se otvara mogućnost uspostavljanja mehanizma prethodnog planiranja za dodjelu prikladnih područja za nove hidroenergetske projekte, nego se stvaraju uslovi za buduću društvenu viziju i konsenzus o zahtjevima i pitanjima koja treba riješiti kako bi se osiguralo održivo korišćenje hidroenergije u dunavskom slivu i pomoglo integrisano upravljanje vodama. U Crnoj Gori trenutno postoji velika težnja da se ostvari energetska nezavisnost izgradnjom novih energetskih objekata i ispune ciljevi na koje se zemlja obavezala u pristupu Evropskoj uniji tj. dostizanja 33 odsto iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine”, istakla je ona. 

Prema riječima Rejmunda Maira, stručnjaka za upravljanje riječnim slivom, hidroenergetika igra važnu ulogu u pružanju obnovljive energije i stabilizaciji opskrbe sa električnom energijom.

“Međutim, kao i drugi oblici obnovljive energije, hidroenergetika se ne može smatrati održivom samoj po sebi. Postoje negativni uticaji na populacije riba, prenos taloga ili na susjedne močvare, koji zahtijevaju balansirani pristup kako bi očuvali zdrave ekosisteme. Stoga, izazov je povećanje proizvodnje obnovljive energije, a istovremeno omogućavajući da se ekološki uslovi održe i unaprijede. Vodeći principi o održivoj hidroenergiji ICPDR nude holistički put ka ostvarivanju ovih ciljeva rješavanjem niza pitanja koja se tiču vode i energije. Razvijeni od strane stručnjaka Evropske komisije, uprava za energetiku i životnu sredinu, hidroenergetskih preduzeća i ekoloških nevladinih organizacija. Vodeći principi prate uravnotežen pristup podržavajući praktično donošenje odluka jer se sa strateškim planiranjem potencijalni sukobi interesa i neophodni kompromisi puno brže rješavaju, što dovodi do ubrzanog ostvarenja ciljeva obnovljive energije i zaštite osjetljivih ekosistema”, zaključio je on. 

 

 

Send this to a friend