Rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS Maja Stanković je, odgovarajući na pitanja novinara koliko zdravstveni radnici u Crnoj Gori prijavljuju često neželjena dejstva ljekova, kazala da ih ljekari ne prijavljuju toliko često, koliko bi trebalo, prenosi agencija MINA.
Ona je rekla da broj prijava bilježi trend rasta, upozoravajući da je učestalost ispoljavanja neželjenih dejstava ljekova značajno veća od stope prijavljivanja.
“Mi smo prošle godine imali 106 prijava, tako da smo blizu uslova koji bi značio 130 prijava na ovaj broj stanovika, ali to je samo jedan od kriterijuma. To ne znači da je sistem uspostavljen i da funkcioniše”, rekla je Stanković na sastanku sa predstanicima medija.
Ona je kazala da to nijesu konačni podaci, i da će izvještaj biti poznat krajem mjeseca.
Pomoćnica direktora CALIMS Željka Bešović je, odgovorajući na pitanje novinara koliko je prošle godine godina bilo prijava inspekciji za nepoštovanje Zakona o ljekovima, objasnila da je Uprava za inspekcijske poslove nadležna za provjeru poštovanja Zakona.
Ona je kazala da Agencija može da obavijesti Upravu za inspekcijske poslove, ali da ne može sprovesti kaznene mjere.
“Do sada smo u dva ili tri slučaja imali situaciju da smo informaciju proslijedili prema nadležnoj inspekciji, nakon što smo bili lično svjedoci da se u određenim medijima vrši reklamiranje lijeka. O toj situaciji bili smo informisani od proizvođača koji je iz regiona”, navela je Bešović.
Kako je kazala, broj takvih slučajeva nije veliki, “iako smo svi svjedoci da ima mnogo toga u medijima”.
“Svi ste pozvani da nas upozorite na bilo kakvo takvo odstupanje od Zakona”, poručila je Bešović.
Upitana da li je reklamiranje ljekova u zdravstvenim ustavama kršenje Zakona, Bešović je objasnila da je Zakonom jasno uređeno da ljekovi, čiji je režim izdavanja na recept, ne bi smjeli biti oglašavani prema pacijentima.
“Znači u svim onim djelovima zdravstvenih ustanova, u koje pacijenti imaju pristup, ne bi smjeli biti nikakvi promotivni flajeri, posteri o lijekovima čiji je režim izdavanja na recept”, objasnila je ona, poručujući da sve zdravstvene ustanove moraju poštovati Zakon.
Odgovorajući na pitanje da li je dozvoljeno da ljekari preporučuju ljekove koji se ne daju na recept pacijentima, Bešović je kazala da je to “suverena uloga ljekara”.
“Ljekar ima apsolutno pravo da preporuči svom pacijentu ljekove, kako na recept, tako i one bez recepta”, navela je ona.
Bešović je objasnila da ne postoji koncept proizvoda koji je potpuno bez rizika u oblasti ljekova. “Ali ono što je važno da treba kontinuirano evaluirati odnos između koristi i rizika”.
“Uloga Agencije je, da u skladu sa poslednjim naučnim i stručnim znanjima, obezbijedi da samo oni proizvodi kod kojih je korist veća od rizika budu na raspolaganju pacijentima u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Bešović je kazala da je velike polemike izazvalo kako napraviti razliku između oglašavanja lijeka i informisanja o njemu.
“Definicija oglašavanja uključuje i informaciju o lijeku, ali je veoma važno da informisanje o ljekovima ne smije da sadrži elemente oglašavanja niti o informaciji o lijeku smije biti prikriveni oglas”, upozorila je ona, navodeći da nije lako tu granicu postaviti.
Iz CALIMS-a su poručili da posledice pogrešnog informisanja o ljekovima mogu biti veoma teške po zdravlje pacijenata.
