“Rezultati su pokazali da zagađenost vazduha ozbiljno opterećuje zdravlje naših građana. Ovi rezultati su konzistentni sa ranijim procjenama u drugim zemljama – dakle, nijesu iznenađenje”, kaže šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici Mina Brajović.
Skoro šest odsto smrtnih slučajeva u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 odsto u Pljevljima mogu se dovesti u vezu sa zagađenjem vazduha, prenosi Radio Antena M.
U studiji je naveden izvještaj Evropske agencije za životnu sredinu za 2014. gdje piše da je zagađenje uzrok 482. prijevremene smrti na godišnjem nivou.
A izvještaj agencije za 2015. pokazuje da je trend u porastu – zbog izloženosti PM česticama preminulo je 570 crnogorskih građana.
“Kratkoročno rješenje je eliminacija ili drastično smanjenje upotrebe drva i uglja jer je upravo to glavni razlog zagađenja u Crnoj Gori. Na duže staze, treba poboljšati saradnju na regionalnom nivou u vidu smanjenja sagorijevanja uglja iz elektrana i treba se okrenuti ka obnovljivim izvorima energije kao što je solarna energija”, predlaže gostujući profesor na londonskom Kings koledžu Mičl Krizanovski.
Krizanovski dodaje da zdravstvena njega zbog bolesti uzrokovanih zagađenjem, Podgoricu Nikšić i Pljevlja košta 300 miliona dolara na godišnjem nivou.
Izvršni direktor NVO Breznica Milorad Mitrović ukazuje da je već u prva dva mjeseca ove godine bilo više od 35 dana sa prekoračenim srednjim dnevnim dozvoljenim vrijednostima PM čestica.
“U februaru smo stekli sve zakonske uslove da zagađivači budu zatvoreni i da se uradi nešto konkretno, ono što svakako Zakon i Ustav Crne Gore predviđa. Međutim, u slučaju Pljevalja, slobodno mogu da kažem da su pogaženi svi važeći zakoni i Ustav ekološke države”, kaže Mitrović.
Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije i državnih institucija je za pohvalu, kaže Mitrović, ali dodaje da je već previše vremena izgubljeno i da sa planova i strategija treba preći na djela.
