Izvršna direktorica Centra Maja Raičević smatra da je Nacrt u suprotnosti sa nizom ustavnih odredbi, među koje spada i posebna zaštita majke i djeteta i obaveza države da podstiče rađanje djece.
“Takvo zakonsko rješenje imaće višestruko negativne ekonomske, socijalne ali i demografske posledice kao što su diskriminacija žena, niža stopa zaposlenosti i aktivnosti žena na tržištu rada žena, pad nataliteta i slično”, kazala je Raičević za agenciju MINA.
Prema njenim riječima, osim toga, stvara se klima opšte socijalne nesigurnosti, što, smatra ona, nikako nije dobro i ne pogoduje razvoju društva.
Raičević je dodala da Nacrt nije u skladu ni sa preuzetim međunarodnim obavezama , u prvom redu Konvencijom Ujedinjenih nacija o zabrani svih oblika diskriminacije žena CEDAW po kojoj je, Crna Gora dužna da izvještava UN CEDAW Komitet u oktobru ove godine.
Ona je rekla da država treba da djeluje u skladu sa odredbama kojima se jemči ravnopravnost muškaraca i žena, navodeći da je neophodno razvijanje politike jednakih mogućnosti.
“Imam vrlo negativno mišljenje o politici Vlade koja mjere štednje sprovodi na štetu žena, dok se deklarativno zalaže za rodnu ravnopravnost”, poručila je Raičević.
Ona je ocijenila da je to nastavak trenda donošenja diskriminatornih zakonskih normi, koji je započeo Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti usvojenim 2013, protiv koga je, kako je kazala, peticiju potpisalo više od sedam hiljada građana.
Raičević je pojasnila da su takve mjere u suprotnosti sa mjerama koje već čine dio nacionalnih strategija koje se, kako je dodala, tiču rodne ravnopravnosti i povećanja zaposlenosti žena.
“Pitam se kako možemo očekivati bilo kakav pomak u ovim oblastima kad se napredak opstruira donošenjem ovakvih zakonskih rješenja”, upitala je ona.
Te mjere će, kako smatra Raičević, najviše pogoditi žene reproduktivne dobi koje se već susreću sa teškoćama prilikom zapošljavanja, navodeći da su one često izložene diskriminaciji na tržištu rada.
“Poslodavci ionako nerado zapošljavaju žene koje planiraju zasnivanje porodice, a ovakve mjere im daju ekonomsko opravdanje za takvo postupanje, posebno firmama sa malim brojem zaposlenih koje ne ostvaruju značajan profit i koje posluju u prilično nepovoljnim okolnostima”, navela je ona.
Upitana da li treba promijeniti djelovanje Ministarstva rada i socijalnog staranja u cilju prevencije pojave i sankcionisanja prakse poslodavaca da diskriminišu žene, Raičević je kazala da je Ministarstvu potreban proaktivan pristup inspekcijskih službi koje funcionišu pod njegovom ingerencijom.
“Ali to nije dovoljno i neće dati rezultate bez podsticajnih mjera za poslodavce koji zapošljavaju žene. Umjesto toga, usvajaju se norme poput Nacrta, koje su sve nepovoljnije i za poslodavce i za zaspolene”, upozorila je ona.
Prema riječima Raičević, nedostaju i analize efekata postojećih mjera koje bi Ministarstvo trebalo redovno da sprovodi.
Na pitanje da li će se Centar za ženska prava na neki način uključiti u problematiku porodiljskog odsustva, Raičević je rekla da su njihove kolege iz NVO Juventas pripremile komentare na Nacrt Zakona sa kojima su, kako je navela, članovi Centra saglasni.
“Danas ćemo, u vidu zajedničke NVO inicijative za izmjenu teksta Nacrta Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, uputiti Ministarstvu zdravlja”, najavila je ona.
Raičević je pojasnila da je izmjenama predviđeno da se naknada zarade po osnovu privremene spriječenosti za rad za vrijeme održavanja trudnoće obezbjeđuje od prvog dana odsustva iz sredstava Fonda namijenjenih za obavezno zdravstveno osiguranje.
Ona se nada da će Ministarstvo uvažiti i prihvatiti te izmjene.
“Ukoliko se to ne desi pokrenućemo peticiju za prikupljanje potpisa građana za podršku našoj inicijativi i protiv postojećeg. U tom slučaju očekujemo aktivnu podršku građana, sindikata i udruženja poslodavaca”, zaključila je Raičević.
