Tolikom broju transplantacija prethodio je, ističe, veliki rad u smislu ispitivanja i pripreme pacijenata za program žive srodne transplantacije bubrega.
“Trenutno se na redovom programu hemodijalize nalazi 185 pacijenata. Među njima je više pacijenata muškog, 107, nego ženskog pola, 77. Najveći broj pacijenata je u strarosnoj dobi između 50 i 60 godina”, kazala je Ratković.
Nijesu svi pacijenti koji se nalaze na programu hemodijalize, kako je objasnila, kandidati za liječenje metodom transplantacije bubrega, već samo oni koji zadovoljavaju sve medicinske kriterijume da se mogu liječiti tom metodom i oni kod kojih ne postoji bilo koja od kontraindikacija za liječenje metodom transplantacije bubrega.
“Na listi čekanja za transplantaciju bubrega imamo od 30 do 40 pacijenata, u zavisnosti od momenta kada se radi ažuriranje liste čekanja”, precizirala je ona.
Na transplantaciju jetre, prema listi čekanja koju vode gastroenterolozi iz Kliničkog centra Crne Gore čeka, kako je rekla, osam pacijenata, dok je lista čekanja za transplantaciju srca u fazi formiranja.
Prema njenim riječima trenutno je glavna poteškoća u razvoju transplantacionih programa nedostatak organa raspoloživih za transplantaciju.
Rezerva organa za transplantaciju trenutno najviše proizilazi od kadaveričnih donora sa utvrđenom moždanom smrću zbog čega je, ističe, dijagnostika moždane smrti esencijalni korak u obezbjeđivanju organa raspoloživih za transplantaciju.
Potpisivanjem Protokola o saradnji u području obezbjeđivanja i presađivanja ljudskih organa u svrhu liječenja, u oktobru 2013. godine između Ministarstava zdravlja Crne Gore i Hrvatske, naša zemlja je zvanično postala dio Eurotransplanta, čime je omogućeno da se crnogorski pacijenti, kojime je neophodan ovakav vid liječenja nađu na listi čekanja u sistemu Eurotransplanta.
“Taj ugovor podrazumijeva sistem reciprociteta kojim se rukovodi i reguliše funkcionisanje Eurotransplanta kao sistema. Onoliko koliko budemo participarali, tj. učestvovali u sistemu Eurotransplanta doniranjem organa sa umrlih ili “kadaveričnih donora”, toliko će naših pacijenata moći naći na listi čekanja za dobijanje istog organa iz sistema Eurotransplanta, kada se za takvog pacijenta u sistemu nađe adekvatan i pogodan donor”, pojasnila je Ratković.
Međutim, od decembra 2013. do sada, ističe ona, nije urađena više nijedna eksplantacija organa od kadaveričnog donora.
Do sada je, kaže, donorsku karticu u Crnoj Gori uzelo oko 300 građana.
“Radi se na izmjenama zakonskih regulativa kojima će se dobijanje donorske kartice značajno pojednostaviti i kojima će se omogućiti da svi zainteresovani građani dobiju karticu na lakši i brži način i na svim mjestima, poput specijalističkih i subspecijalističkih ambulanti, kao i na drugim mjestima” rekla je Ratković.
Svi građani, bez obzira na pol, godine ili zdravstveno stanje, koji su zainteresovani da budu donori organa nakon smrti to mogu biti.
