“Zdravlje je ljudsko pravo, međutim, ovo je vrijeme ogromnih prijetnji za održiv razvoj. Svaka zemlja se suočava sa specifičnim preprekama u svojoj težnji ka održivom razvoju“, rekao je Šegrt.
Kako je naveo, mnoge determinante zdravlja i zdravstva jednakih mogućnosti za sve predstavljaju zajedničke prioritete i u drugim sektorima, kao što su unaprjeđenje obrazovnih performansi, promovisanje socijalne inkluzije i kohezije, smanjenje siromaštva i unaprjeđenje otpornosti i blagostanja zajednice.
Šegrt je kazao da crnogorska nacionalna Strategija održivog razvoja i rasta definiše nacionalne domete, ciljeve i indikatore, kao i mehanizme odgovornosti i nadležnosti.
“Naši nacionalni ciljevi i indikatori prema smjernicama globalnih instrumenata kao što su UNDAF i regionalnih instrumenata, poput Evropskog okvira za zdravstvenu politiku Zdravlje 2020, pružaju važan uvid u promovisanje koncepata i institucionalnih struktura i njihovo funkcionisanje, omogućavajući na taj način dalji razvoj višeresornog djelovanja“, naveo je Šegrt.
On je ocijenio da će izazov za SZO u globalnim okvirima biti da se preduzmu mjere kako bi rukovodstva nastavila djelovanje izvan strategije, koje bi bilo usmjereno ka promovisanju i pomaganju u akcijama na nivou zemlje usmjerenim na implementaciju komponenti SDG grupa vezanih za zdravstvo kroz monitoring i evaluaciju njihovog rada.
SDG grupe, kako je kazao, predstavljaju politički pogon za unaprjeđenje zdravlja i blagostanja u kontekstu održivog razvoja u globalnim razmjerama.
“Samo zdrava populacija može ostvariti svoj puni ekonomski potencijal. Što su ljudi duže zdravi i aktivni, to je veći pozitivan uticaj na produktivnost i konkurentnost“, istakao je Šegrt.
On je kazao da je epidemija nezaraznih bolesti povezana sa održivim razvojem i predstavlja priznat problem na globalnom nivou, a takođe i izazov na regionalnom i nacionalnom nivou.
“Teret nezaraznih bolesti prestavlja preovlađujući izazov javnog zdravstva u Crnoj Gori, koji je povezan sa riziko faktorima nezaraznih bolesti, kao što su visoka ukupna stopa pušenja, potrošnja alkohola po glavi stanovnika, udio energetskog unosa masti u ishrani, stopa povećanog holesterola, i stopa prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti“, naveo je Šegrt.
Prema njegovim riječima, postoji hitna potreba država članica za podrškom SZO u osnaživanju nacionalnih kapaciteta za visokokvalitetna istraživanja i razvoj usmjerenih na prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti.
“U cilju smanjenja svjetskih stopa morbidnosti i mortaliteta vezanih za kardiovaskularne bolesti, kancere, hronične respiratorne bolesti i dijabetes, kao i u cilju smanjenja četiri zajednička riziko faktora, to jest upotrebe duvana, fizičke neaktivnosti, nezdrave ishrane i prekomjerne upotrebe alkohola“, dodao je Šegrt.
