Društvo

Upis na fakultet: Kako drug, tako i ja

Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Damar iz Podgorice je u martu ove godine realizovala anketno istraživanje na temu “Samostalnost prilikom odabira srednje škole i fakulteta u Crnoj Gori”, sa ciljem da utvrdi koliko su mladi ljudi u našoj zemlji podložni raznim uticajima prilikom odabira srednje škole, odnosno fakulteta.

Uzorak je činilo 760 ispitanika, od čega 220 srednjoškolaca i 540 studenata. Istraživanje je obuhvatilo fakultete i srednje škole u Podgorici i Filozofski fakultet u Nikšiću. 

Najveći procenat srednjoškolaca i studenata smatra izbor srednje škole odnosno fakulteta jednim od najvažnijih izbora u životu.

“Najveći procenat srednjoškolaca i studenata izjavilo je da svako treba samostalno da odluči koju će školu/fakultet da pohađa (86.3 odsto vs. 90.5 odsto)”, kazala je Ida Kolinović, stručna saradnica na istraživanju.

Više od polovine srednjoškolaca i studenata je bilo u dilemi oko izbora srednje škole odnosno fakulteta.

“Više od dvije trećine srednjoškolaca i studenata je istaklo da se dobro informisalo prije donošenja odluke o upisu srednje škole odnosno fakulteta“, kazala je Kolinović.

Blizu 2/3 srednjoškolaca i nešto više od polovine studenata se informisalo koja su deficitarna zanimanja prije donošenja odluke koju srednju školu odnosno fakultet da upišu.

“Od sredstava javnog informisanja, internet, informatori i televizija su bili od najveće koristi određenom broju ispitanika prilikom izbora srednje škole/fakulteta, dok su radio i novine bili od pomoći samo nekolicini“, istakla je Kolinović.

Najveći broj studenata i srednjoškolaca smatra da roditelji ne treba da se miješaju u izbor fakulteta/srednje škole svog djeteta. 

“Studenti su u nešto većem procentu u odnosu na srednjoškolce mišljenja da roditelji ne treba da se miješaju u odabir institucije daljeg školovanja, što je za očekivati s obzirom na razlike u stepenu zrelosti između ove dvije ciljne populacije“, naglasila je Kolinović.

Najveći broj ispitanih srednjoškolaca i studenata je dobilo savjet od roditelja prije upisa srednje škole/fakulteta.

“Roditelji su u većem procentu informisali djecu o profesijama prije upisa srednje škole nego prije upisa fakulteta (67.8 odsto vs. 50.2 odsto), što je i za očekivati s obzirom na razlike u stepenu zrelosti i samostalnost između ove dvije ciljne populacije. Srednjoškolci su u većem procentu u odnosu na studenete bili natjerani od strane roditelja da upišu srednje škole koje trenutno pohađaju (13.2 odsto vs. 7.20 odsto)“, kazala je Kolinović.

Iskustva drugih su skoro duplo više bila od presudnog značaja osobama prilikom izbora srednje škole u odnosu na izbor fakulteta.

“Više od polovine srednjoškolaca i nešto manje od polovine studenata je istaklo da su odabrali srednju školu/fakultet koju su upisali i njihovi drugovi (iz osnovne/srednje škole). Često se dešava da mladi ljudi koji nemaju jasnu sliku koja bi srednja škola/fakultet bila najbolja za njih, da odaberu onu koju su upisali drugovi i drugarice“, naglasila je Kolinović.

Više od polovine srednjoškolaca i studenata smatra da je korisno konsultovati stručno lice (psihologa) prije odluke o izboru srednje škole/fakultet.

“Uprkos mišljenju najvećeg broja ispitanika da je korisno posavjetovati stručno lice prije donošenja odluke o izboru srednje škole/fakulteta, može se konstatovati da je veoma mali dio njih potražio savjet stručnjaka. Naime, test profesionalne orjentacije je radilo 16 odsto srednjoškolaca i osamo odsto studenata. U poređenju sa studentima, duplo više srednjoškolaca je radilo test profesionalne orjentacije, prije donošenja odluke o izboru srednje škole“, istakla je Kolinović.

Više od 2/3 srednjoškolaca i više od 1/2 studenata je dobilo pomoć od nekih osoba prije donošenja odluke koju školu odnosno fakultet da pohađaju.

“Roditelji, naročito majke, su pružile najviše pomoći djeci prilikom izbora srednje škole odnosno fakulteta, s tim što je uticaj očeva kod izbora fakulteta veći nego kod izbora srednje škole. Najviše pomoći i podrške ispitanici su dobili putem savjetovanja, potom informisanja i zajedničkog sagledavanja dobrih i loših strana, a tek onda dijeljenja tuđih iskustava“, naglasila je Kolinović.

Najveći broj ispitanika je izjavio da niko nije uticao na njihovu odluku prilikom izbora škole/fakulteta.

“Jasno se vidi da je u slučajevima postojanja uticaja, roditeljski bio najizraženiji. Potom slijede uticaji siblinga i prijatelja, dok su rođaci i stručna lica uticali samo na nekolicinu ispitanika“, istakla je Kolinović.

Najveći procenat ispitanika ocjenjuje pozitivnim uticaj bliskih osoba na izbor njihove srednje škole odnosno fakulteta, a najveći broj ispitanika je izjavio da je samostalno donio odluku prilikom izbora srednje škole odnosno fakulteta 

“Podaci pokazuju da postignuti uspjeh u zadnjem razredu osnovne/srednje škole nije od značaja za samostalno odlučivanje prilikom izbora srednje škole odnosno fakulteta. Dovoljnih je u istraživanju bilo samo dvoje, te dobijeni podatak ne odslikava pravo stanje“, kazala je Kolinović.

Najveći broj ispitanika je zadovoljan izborom svoje srednje škole odnosno fakulteta što je u pozitivnoj korelaciji sa podatkom da je najveći broj njih tu odluku donio sam.

“Sve to upućuje na zaključak da su roditelji izuzetno dobri savjetnici svoje djece, jer je preko 90 odsto ispitanika koje su roditelji posavjetovali po pitanju upisa srednje škole/fakulteta, zadovoljni svojim izborom”, kazala je Kolinović.

Više od dvije trećine ispitanih srednjoškolaca planira da upiše fakultet, u najvećem procentu na Univerzitetu Crne Gore (58.5 odsto).

“Zatim slijede Univerzitet Donja Gorica (10.7 odsto) i Univerzitet Mediteran (7.7 odsto). U inostranstvu školovanje planira da nastavi 8.20 odsto srednjoškolaca, dok je neodlučnih 14,8 odsto”, istakla je Kolinović.

Send this to a friend