Stanković je naglasio i da nijedan službenik, u kojoj god instituciji da radi, neće proći nekažnjeno ukoliko na bilo koji način pomogne osobama koje su počinile krivično djelo. Tužilac je poručio da se ne isplati sarađivati sa mafijom i da će doušnici biti otkriveni.
Kako komentarišete posljednje mafijaško ubistvo, koje se dogodilo u četvrtak kasno popodne u dvorištu zatvora u Spužu? Smatrate li da je, nakon niza mafijaških likvidacija, možda narušen bezbjednosni sistem države i ukazuje li sve ovo na nemoć bezbjednosnih službi da se izbore sa mafijom?
Da je bezbjednosni sistem narušen, to je evidentno, ali to ne znači, niti smijemo da dozvolimo da znači, da je mafija jača od države. To ćemo morati i da dokažemo. Da li je mafija jača od određenih pojedinaca unutar sistema, to je posebno pitanje i krajnje je vrijeme da se preuzme odgovornost za činjenje i nečinjenje. Vrijeme je da se konačno identifikuju slabe karike sistema, gdje god one bile, u tužilaštvu, policiji ili na nekoj trećoj adresi.
Specijalno policijsko odjeljenje je po nalogu specijalnog tužioca 12. septembra uhapsilo devet osoba u Kotoru. Među njimaje i komandir kotorske policije Zlatko Samardžić, zbog sumnje da je odavao informacije „kavačkom klanu“. Provjeravate li još službenika policije i da li ima naznaka da i u nekim drugim gradovima postoji sprega korumpiranih policajaca i mafijaških klanova?
Provjeravaju se, intenzivno, svi slučajevi u kojima dolazi do zloupotrebe službenog položaja. To treba daje svima na umu da ne može da prođe nekažnjeno nijedan službenik, u kojoj god instituciji da radi, ukoliko na bilo koji način pokušava da pomogne učiniocima krivičnih djela. Suzbijanjem takvih radnji šaljemo poruku svima da se ne isplati sarađivati sa mafijom, da se ne isplati nanošenje štete institucijama sistema i da će biti otkriveni svi koji to rade. Samo na taj način možemo vratiti povjerenje građana u institucije koje moraju da građanima pruže sigurnost i bezbjedno okruženje. Za one koji ne razmišljaju na taj način, već im je cilj širenje doušničke mreže, sudbina se zna i na to moraju da budu spremni. Ako je neki ministar učinio krivično djelo odgovaraće zbog toga. Funkcija nikoga neće spasiti, ali ni unaprijed osuditi jer su sami izabrali pogrešnu stranu, a jasni su motivi takvog njihovog postupanja.
Na osnovu Vašeg dosadašnjeg angažmana načelutužilačke organizacije, utisak je da za Vas nema nedodirljivih. Za Vašeg mandata procesuiran je jedan od, do tada, najuticajnijih ljudi u državi, bivši državni i doskorašnjifunkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović. Da li će narednog mjeseca biti novih akcija iz oblasti takozvane visoke korupcije i organizovanog kriminala?
Drago mi je zbog utiska koji imate, jer on nije pogrešan, koliko god se to, s vremena na vrijeme, pokušavalo osporiti. Državno tužilaštvo i u slučaju koji navodite pred lice pravde izvelo je učinioca krivičnog djela. Nijesmo se rukovodili ničijim uticajem, političkim opredjeljenjem ili položajem u stranci. Tako će biti i ubuduće. Funkcija nikome neće pomoći, ukoliko se ogriješio o zakon. Tužilaštvo ne zanimaju funkcije, već učinioci krivičnih djela, o kome god da se radi. Ako je neki ministar učinio krivično djelo odgovaraće zbog toga. Isto važi i za predsjednike opština, direktore, poslodavce i radnike.Funkcija nikoga neće spasiti, ali ni unaprijed osuditi. Neću moći do kraja da odgovorim na pitanje o procesuiranjima u narednom periodu. Svako najavljivanje bilo koje akcije može samo da predstavlja upozorenje za one koji ne rade u skladu sa zakonom. Bilo bi neozbiljno da takvu vrstu upozorenja pošalje vrhovni državni tužilac. A da mnogi nemaju razloga za miran san, to je sigurno.
Što smatrate većim dostignućem uspostavljanje tužilačke organizacije na potpuno nov način ili hapšenje takozvanih „krupnih riba“?
Ni u jednom od dva segmenta koji ste naveli nijesu ostvareni rezultati koji bi značili da je urađeno sve što se moglo postići. U tužilačkoj organizaciji ima još dosta posla koji mora da se obavi, još konkretnih poteza koji neće naići na opšte odobravanje unutar same institucije, ali neke se stvari i načini razmišljanja moraju mijenjati. Vraćanje povjerenja u državno-tužilačku organizaciju može da se nastavi samo kontinuiranim rezultatima, a oni nam najbolje govore da li neko može ili ne može, umije ili ne umije da obavlja tužilačku funkciju. Ima još riba oko kojih Tužilaštvo plete svoju mrežu, bilo da su sitne ili krupne, tako da ne možemo reći ni da u ovom segmentu nema prostora za dalje djelovanje.
U oktobru će biti dvije godine od kada ste na čelu Tužilaštva. Koliko ste pokrenuli istraga i koliko je formirano predmeta?
Samoinicijativno ili po zahtjevu Vrhovnog državnog tužilaštva predmete formiraju i istrage pokreću specijalno, dva viša i trinaest osnovnih državnih tužilaštava. Zbog činjenice da je riječ o šesnaest tužilaštava, teško je precizno odgovoriti na pitanje, jer se u svakom tužilaštvu, gotovo svakodnevno, formiraju predmeti i sprovode različite faze postupaka. Nedavno sam dobio polugodišnji izvještaj Specijalnog državnog tužilaštva o broju formiranih predmeta u prvoj polovini ove godine. Riječ je o 254 predmeta, dakle, samo u jednom od šesnaest tužilaštava, za prvih šest mjeseci ove godine. Za 24 mjeseca, u 16 tužilaštava, ta brojka je daleko veća.
Nekoliko puta do sada ste rekli da se protiv Vas i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi „specijalni rat“. Da li je pokrenut izviđaj prema bilo kojoj osobi u ovom slučaju?
Ova sintagma podrazumijeva opstrukcije onih koji nastoje da spriječe Tužilaštvo da se obračuna sa njima. Na taj način samo gube vrijeme, jer neće uspjeti u namjeri da zaustave Tužilaštvo. Dolazi, međutim, do usporavanja u određenim aktivnostima jer se, gotovo svakodnevno, na različite načine, pokušava osujetiti namjera Tužilaštva da se u svom djelovanju rukovodi isključivo Ustavom i zakonom. Ukoliko to znamo, onda mogu potvrdno da odgovorim na pitanje da, specijalni rat se i dalje vodi, na različitim nivoima i sa različitih adresa. Formirani su određeni predmeti koji bi mogli dati i konkretnije odgovore na pitanja ko i s kojim ciljem pokušava da onemogući Tužilaštvo da se obračuna sa onima koji nijesu djelovali u skladu sa zakonom. Koliko god nas usporavali, krajnji cilj neće ostvariti, jer je pitanje dana kada će se svi naći pred licem pravde.
U javnosti se stiče utisak da su se nezakonitim poslovima bavili samo u metropoli turizma. Rekli ste da provjeravate Kolašin, Podgoricu, Nikšić i Bar. Ima li pomaka u tim istragama?
Takve ocjene često se mogu čuti, ali to ne znači da su oni koji su stekli takav utisak u pravu. Nemamo mi unutar Tužilaštva namjeru da u istragama favorizujemo niti da zanemarujemo nijedan dio Crne Gore gdje dolazi do kršenja zakona. U svakoj opštini u kojoj je učinjeno krivično djelo Tužilaštvo ima posla. Kako se formirani predmeti odvijaju, imaćete priliku da saznate onda kada se za to steknu uslovi. Jedno je sigurno, neće se zaobići nijedan grad u kom je došlo do djelovanja mimo zakonskih propisa.
Saopštili ste nedavno da nalaz koji je radio detektiv Vučić Petrović u slučaju ubistva suvlasnika i glavnog urednika Dana Duška Jovanovića ne sadrži nijedan dokaz o tvrdnjama koje je iznio. Ima li elemenata za utvrđivanje eventualne odgovornosti Petrovića zbog lažnog izvještaja, ili poslanika koji je taj izvještaj učinio javnim prije nalaza Tužilaštva?
Sačinjavanje izvještaja koji ne sadrži dokaze za iznijete tvrdnje nije krivično djelo. Gotovo svakodnevno se u različitim predmetima Tužilaštvo susrijeće sa dokumentima u kojima nema dovoljno dokaza, ali sa tim ne izlazi u javnost, jer to nije u interesu postupka. Objelodanjivanje određenih informacija iz ovog izvještaja nije pomoglo Tužilaštvu. Poslanici u Skupštini nijesu usvojili prijedlog da se iznošenje u javnost informacija iz bilo kojeg predmeta u fazi izviđaja smatra krivičnim djelom.
Ranije je bilo pritužbi na rad tužilaca, jeste li provjeravali njihov rad i da li ste pokrenuli ijednu istragu protiv nekog službenika iz institucije na čijem ste čelu?
Tokom prošle godine kontrolisan je rad svih tužilaca. Tužioci koji su išli u kontrole tom prilikom nijesu zabilježili nepravilnosti. To, međutim, ne znači da sam zadovoljan radom svih državnih tužilaca. Ovih dana lično kontrolišem postupanja u određenim predmetima. Za svaku eventualnu nepravilnost, spreman sam da iskoristim zakonska ovlašćenja i pokrenem pitanje odgovornosti postupajučih tužilaca. Što se tiče istraga, Tužilački savjet ne sprovodi istrage, već odlučuje o disciplinskoj odgovornosti državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava. U okviru Tužilačkog savjeta funkcioniše Disciplinsko vijeće. Ohrabrujem sve pojedince koji imaju eventualne primjedbe na postupanja tužilaca, da se obrate vijeću kako bismo bili upoznati o svakom mogućem propustu.
