On je, između ostalog, kazao i da se suočava sa podrivanjem i koordinaranim podmetanjima kako izvan, tako i unutar tužilaštva, ali da će i tome stati na put.
Kako je rekao još prošle godine kontrolisan je rad svakog tužilaštva.
“Tužioci koji su išli u kontrolu nijesu tom prilikom zabilježili nepravilnosti, ali to ne znači da sam zadovoljan radom svih tužilaca. Nijesam u mogućnosti da lično kontrolišem svako tužilaštvo pojedinačno i upravo zbog toga sam riješen da ubuduće primjenjujem zakonska ovlašćenja koja imam kako bi se preispitao rad pojedinih državnih tužilaca. Svjestan sam da moj izbor za vrhovnog državnog tužioca nije naišao na opštu podršku. Nijesam to ni očekivao, jer smo društvo koje se teško navikava na promjene u sistemu rada. Upravo zbog toga se suočavam sa podrivanjem i unutar same institucije. To me, međutim, neće pokolebati. Riješen sam u namjeri da Državno tužilaštvo bude prepoznato isključivo po doslednoj primjeni Ustava i zakona. Takođe sam riješen i da se na pravi način obračunam sa onima koji imaju problem sa tim, bili oni unutar institucije ili van nje”, rekao je Stanković.
On je rekao da su nerasvijetljena ubistva jedan od prioriteta u radu tužilaštva.
“Upravo zbog toga sam nedavno od rukovodilaca viših državnih tužilaštava u Podgorici i Bijelom Polju zatražio da intenziviraju rad na rasvjetavanju ovih krivičnih djela koja su se u prethodnom periodu dogodila na teritoriji Crne Gore. Poseban akcenat stavljen je na eventualnu povezanost pojedinih ubistava koja su se dogodila u Podgorici, Budvi i u Kotoru”, rekao je Stanković.
On je govorio i o tome koliko je tužilaštvo učinilo kada su posrijedi predmeti ratnih zločina.
“Na vaše pitanje najbolje ću odgovoriti podsjećaljem da je Državno tužilaštvo prošle godine donijelo Strategiju za istraživalje ratnih zločina. Tim dokumentom definisana su dva cilja jedan se odnosi na identifikaciju događaja u kojima postoji mogućnost da su kao potencijalno osumnjičeni učestvovali crnogorski državljani. Drugi cilj je identifikacija crnogorskih državljana koji su možda učestvovali u paramilitarnim grupama aktivnim tokom rata. Ovim dokumentom, osim novih, predviđen je i pregled starih predmeta koji se odnose na ratne zločine. Moram da istaknem da primjena Strategije već daje konkretne rezultate. Tako je utvrđeno da se u dva predmeta pred Tužilaštvom BiH među osumnjičenima nalaze dva crnogorska državljanina. Zbog toga nastojimo da se ovi predmeti ustupe crnogorskom tužilaštvu. Takođe, u toku je postupanje po zamolnici Tužilaštva BiH kojom se traži prikupljanje podataka u vezi sa istragom koja se protiv jednog lica vodi zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Sarađujemo i sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije koje nam je ustupilo krivično gonjenje jednog crnogorskog državljanina, zbog krivičnog djela – ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Ovaj predmet nalazi se u fazi analize dostavljenih dokaza i podataka”, objasnio je Stanković.
On se osvrnuo i na izjavu specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je nedavno izjavio da se protiv njega i tužilaštva vodi specijalni rat.
“Glavni specijalni tužilac je sam objasnio da se formulacija koju je upotrijebio odnosila na one koji pokušavaju da spriječe tužilaštvo da se obračuna sa njima. To im, međutim, neće poći za rukom. Ja ne bih upotrebljavao istu formulaciju, ali na žalost, kao što sam prethodno rekao, suočavam se sa podrivaljem i koordinaranim podmetanjima kako izvan, tako i unutar same institucije. Upravo zbog toga se određene stvari ne odvijaju željenom dinamikom, ali i tome će se stati na put. Vrijeme je da se i u tužilaštvu i van njega odvoji žito od kukolja”, smatra Stanković.
