Ona je naglasila da je Osnovni sud usvojio sve sporazume o priznanju krivice Osnovnog tužilaštva u Podgorici.
Ako se uzme u obzir da je u 2014. godini zaključeno svega osam sporazuma o priznanju krivice, a već sljedeće godine potpisano 26 ovih ugovora, sve ukazuje na to da se ovaj pravni institut sve više koristi u crnogorskom pravosuđu.
Samo u periodu od novembra 2010. godine, kada je zaključena prva nagodba ovog tipa, do početka 2015. godine, u crnogorskim sudovima izrečeno je ukupno 65 pravosnažnih presuda sporazumnog priznanja krivice.
Od 48 sporazuma o priznanju krivice koj e je od početka 2014. godine zaključilo podgoričko osnovno tužilaštvo, u 31 slučaju optuženi su osuđeni na zatvorske kazne.
U navedenom periodu, sporazum o priznanju krivice potpisale su i tri žene.
Tužiteljka Ivanović-Đerić objasnila je da se sporazumi o priznanju krivice mogu postići za sva krivična djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, za koja se goni po službenoj dužnosti.
“U praksi, sporazumi su najčešće zaključeni za krivična djela: teška krađa, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda, falsifikovanje isprave, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti”, navela je tužiteljka Ivanović-Đerić.
Institut sporazuma o priznanju krivice prvi put je uveden u procesno zakonodavstvo Crne Gore avgusta 2009. godine. Prema Zakonu o krivičnom postupku, prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice može predložiti tužilaštvo, okrivljeni i njegov branilac.
Nakon upućivanja prijedloga, tužilac i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja krivice, pri čemu sporazum mora biti zaključen u pisanom obliku i potpisan od obje strane. Prijedlog za sporazumno priznanje krivice se mora podnijeti najkasnije na prvom ročištu za održavanje glavnog pretresa.
Tokom pregovora, okrivljeni i tužilac se usaglašavaju o visini kazne, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu.
Sporazum o priznanju krivice sadrži i obavezu okrivljenog da u određenom roku vrati korist stečenu imovinskim deliktom, kao i predmete koji se po zakonu moraju oduzeti.
Sud može sporazum o priznanju krivice odbaciti, odbiti ili usvojiti.
Izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, koji je stupio na snagu 15. avgusta prošle godine, sporazum o priznanju krivice važi za sva krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, osim za djela terorizma i ratnih zločina. Time je prostor za primjenu ovog instituta proširen.
Dotadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da se nagodba može zaključiti jedino za krivična djela za koja je maksimalna kazna zaprijećena do deset godina zatvora.
