Paralelno sa investicijama koje realizuje gradska uprava, dodaje on, a zahvaljujući podsticajnim mjerama koje smo kreirali u Podgorici, i privatni sektor realizuje značajne višemilionske investicije. Siguran sam da će tim investicijama biti znatno povećana privredna aktivnost, zaposlenost i u velikoj mjeri unaprijeđen kvalitet života građana Podgorice.
DN: Jedna od najvažnijih investicija danas je svakako izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U kojoj je fazi taj projekat?
Stijepović: Prioritet nam je izgradnja postojenja za preradu otpadnih voda i tretman kanalizacionog mulja, kao najznačajnijeg infrastrukturnog projekta sa stanovišta daljeg održivog razvoja Glavnog grada i zaštite životne sredine. Intenzivno radimo na realizaciji tog projekta i u svakodnevnoj smo komunikaciji sa predstavnicima Vlade u nastojanju da što prije počnemo izgradnju ovog sistema, svjesni činjenice da to postrojenje nije samo od ključnog značaja za razvoj Podgorice, već čitave Crne Gore. To nije samo pitanje ekologije, već budućeg razvoja Podgorice, jer da bi novi sistem za prečišćavanje voda bio u funkciji, neophodno je paralelno graditi kolektorsku mrežu. Da bismo izgradili adekvatnu kolektorsku mrežu treba da sagradimo i bulevar kroz Donju Goricu i riješimo pitanje jugozapadne obilaznice pored Kombinata aluminijuma.
DN: Kako ćete obezbijediti sredstva za taj projekat?
Stijepović: Ovaj projekat realizujemo u saradnji sa Vladom Crne Gore koja je preliminarno prihvatila da se zaduži kod Njemačke razvojne banke pod vrlo povoljnim uslovima za iznos od 35 miliona eura i usvojila zaključak u kojem je obavezala Ministarstvo finansija, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Glavni grad da se staraju o realizaciji tog zaključka. U komunikaciji sa KfW bankom sada radimo studiju koja će poslužiti kao osnov za pripremu tenderske dokumentacije i formalni preduslov za sklapanje ugovora o finansiranju gradnje postrojenja. Uvjeren sam da nas mjeseci dijele od potpisivanja ugovora o finansiranju tog projekta i raspisivanja međunarodnog tendera za projektovanje i izvođenje radova.
DN: Šta ste u prethodnom periodu uradili na polju unapređenja putne infrastrukture u Podgorici?
Stijepović: U prvoj polovini ove godine intenzivno smo radili i na tome da putna infrastruktura na teritoriji cijele Podgorice bude značajno unaprijeđena. Asfaltirano je više ulica u Doljanima, na Starom aerodromu, Koniku, Zlatici, u Tološima i Gornjoj Gorici. Završena je sanacija Dalmatinske ulice , gdje je postavljena i fekalna kanalizacija. Rekonstruisana je Ulica Petra Prlje u Staroj varoši, a u cilju ravnomjernog razvoja grada ugrađene su i značajne količine novog asfalta u opštinama u sastavu Glavnog grada Golubovcima i Tuzima. Ukupno je za šest mjeseci asfaltirano oko 25 km novih saobraćajnica.
DN: Hoće li i kada početi najavljena izgradnja obilaznice, od kružnog toka za skretanje ka aerodromu, do kružnog toka u Mojanovićima?
Stijepović: Proces eksproprijacije zemljišta je u toku. Sredstva za tu namjenu smo obezbijedili u Budžetu. Treba istaći da nijedan postupak eksproprijacije nije lak i jednostavan, ali ne sumnjamo u naše kapacitete i u spremnost građana da uvaže javni interes i omoguće realizaciju tog projekta, i to odmah po završetku ljetnje turističke sezone. Ukupna vrijednost ovog projekta je 5,5 miliona eura.
DN: Kada će biti nastavljena rekonstrukcija Ulice Radosava Burića, od „Kodre” do Ulice Vojislavljevića, što ste već najavili?
Stijepović: Do kraja jula počeće rekonstrukcija druge faze Ulice Radosava Burića, kojom je obuhvaćena i ugradnja elektro i hidrotehničkih instalacija. Vrijednost ugovorenih radova je 534.853 eura, a rok je 100 dana. Izvođač radova je Met&Alu plast iz Danilovgrada. Podsjetiću, u 2015. godini završena je prva faza rekonstrukcije ove ulice sa ugradnjom prateće infrastrukture (vodovoda, fekalne i atmosferske kanalizacije, TK instalacije i javne rasvjete) za šta je utrošeno 320.000 eura.
DN: lzgrađena je nova crpna stanica „Mareza l”. Da li je time poboljšano vodosnabdijevanje grada?
Stijepović: Izgradnjom crpne stanice „Mareza 1”, koja je koštala 1,2 miliona eura, riješeno je veoma značajno pitanje kvalitetnog i urednog vodosnabdijevanja građana Podgorice na duži period. Novi objekat ima sve neophodne moderne sadržaje i opremu visoke tehnologije koji su omogućili proširenje kapaciteta ovog vodoizvorišta. Realizacijom ovog projekta ostvareni su i značajni benefiti, kao što su efikasnija proizvodnja i distribucija vode, podizanje nivoa kvaliteta vodosnabdijevanja, širenje vodovodne mreže i obezbjeđenje veće sigurnosti i kontrole procesa rada.
DN: U kojoj fazi je izgradnja tržnog centra sa pijacom na Koniku?
Stijepović: Izgradnja tog objekta ide po planu. Završeni su grubi građevinski radovi i trenutno se izvode zanatski radovi. Javnosti je poznato da Tržni centar „Konik” gradimo u partnerstvu sa kompanijom „Mesopromet” iz Bijelog Polja i tim projektom želimo da sadržajno obogatimo naselja Konik i Stari aerodrom. Gotovo 50.000 stanovnika sa ovog područj a dobiće reprezentativni tržni centar sa modernom zelenom pijacom. Tržni centar će imati 32 poslovne cjeline, supermarket, pijacu, cvjećaru, restoran i druge sadržaje kojima ćemo generisati nova radna i mjesta privlačna, prije svega, za mještane ovog dijela grada. Vrijednost ovog projekta je više od tri miliona eura.
DN: lma li još sličnih projekata u drugim djelovima grada?
Stijepović: Rukovodeći se najboljim interesom sugrađana, ali i dobrim modelom koji smo uspostavili kroz partnerski odnos sa kompanijom „Mesopromet”, planiramo da i u drugim dijelovima Podgorice gradimo objekte slične namjene. Stoga intenzivno razgovaramo sa potencijalnim partnerima i ostajemo otvoreni za ideje i inicijative koje će voditi novim privatno javnim partnerstvima. Cilj naših projekata je da unaprijede kvalitet života građana onako kako smo to predvidjeli politikom ravnomjernog razvoja Podgorice.
DN: Kako napreduje gradnja vrtića u Zagoriču i šta je sa ostalim planiranim vrtićima, kada će se oni graditi?
Stijepović: Glavni grad je, u partnerstvu sa Vladom i Ministarstvom prosvjete, uključen u realizaciju projekta izgradnje četiri nova vrtića u Podgorici. Vrtić u Zagoriču se intenzivno gradi i taj objekat bi trebalo da bude gotov do kraja ove godine. Ostala tri još su u postupku složenih tenderskih procedura što, nažalost, koči njihovu izgradnju. Nadam se da će se ti postupci ubrzo završiti i da ćemo, kako smo to i obećali građanima, do kraja ovog mandata imati četiri nova vrtića u Podgorici.
DN: Da li je na pomolu skori početak izgradnje Doma za stara lica?
Stijepović: Podjednako vodeći računa o svim sugrađanima, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, planiramo da gradimo Dom starih na Starom aerodromu za 250 korisnika. Vrijednost tog projekta je sedam miliona eura. Do kraja mjeseca imaćemo završen glavni projekat koji će tokom avgusta biti revidovan. Očekujemo da odmah nakon toga, već početkom septembra, Direkcija za javne radove raspiše tender za izbor najpovoljnijeg izvođača.
DN: Da li i u oblasti kulture planirate da realizujete neke projekte?
Stijepović: Trudimo se da kulturni život grada prati dinamiku urbanog i infrastrukturnog razvoja Podgorice i u tom pravcu kreiramo politike koje će omogućiti dostizanje tog cilja. Danas počinjemo sa projektom izgradnje Gradske knjižare na prostoru koji se nalazi na istočnoj strani Gradske biblioteke u Podgorici (ka Trgu nezavisnosti). Knjižara će obuhvatati izložbeno-prodajni prostor i salu za organizovanje promocija, tribina, debata i izložbi. Vrijednost ovog projekta je 600.000 eura. Urađen je i glavni projekat za rekonstrukciju rodne kuće Rista Stijovića, tako da ćemo tokom avgusta raspisati tender za najpovoljnijeg izvođača radova. Aktuelan je i projekat izgradnje otvorene ljetnje pozornice na obali Morače, u neposrednoj blizini nekadašnje kasarne, kojim će Podgorica dobiti prvu otvorenu pozornicu i stvoriti pretpostavke da se tokom ljetnjih dana na njoj održava bogat kulturno-umjetnički program.
DN: Sta je sa najavljenim projektima rekonstrukcije starog zatvorenog bazena u „Morači” u višenamjensku salu za dvoranske sportove?
Stijepović: U Strateškom planu razvoja Podgorice do 2017. godine je i projekat rekonstrukcije starog zatvorenog bazena u S.C. „Morača” u višenamjensku salu za dvoranske sportove. U našem preduzeću „Sportski objekti” su pripremili elaborat, na osnovu kojeg su donijeli odluku da rekonstrukciju dvorane treba raditi po modelu privatnojavnog partnerstva. Već sjutra, za kada je zakazana sjednica Skupštine Glavnog grada, vjerujem da će odbornici dati saglasnost na tu odluku i da će se steći uslovi da objavimo javni poziv za najpovoljnije ponude kako bismo dobili još jedan novi objekat koji predstavlja suštinsku potrebu kako grada, tako i sportskih klubova, građana …
DN: Najavili ste i natkrivanje jednog od dva otvorena bazena u Podgorici?
Stijepović: Vrijedno smo radili i na pripremi tenderske dokumentacije za natkrivanje vaterpolo bazena u Podgorici. Projekat je urađen po najsavremenijim standardima i izvršena je njegova revizija. Budući da se radi o vrlo složenoj i zahtjevnoj tehnici izgradnje, u obavezi smo da uradimo analizu kompletne tenderske dokumentacije i omogućimo da javni poziv uskoro motiviše potencijalne izvođače radova na tom projektu. Vjerujem da ćemo, u slučaju da ne bude novih žalbi po javnom pozivu, tokom septembra donijeti odluku o izvođaču radova. Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 600.000 eura već su obezbijeđena budžetom za ovu godinu, dok će preostala sredstva od 1,6 miliona biti opredijeljena tokom 2017. godine.
DN: Na deponiji je pri kraju izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda, a počela je i izgradnja treće sanitarne kade. Kakav značaj za Podgoricu imaju ovi projekti?
Stijepović: Nakon nekoliko neuspjelih tendera, prvenstveno zbog određenih zakonskih formalnosti, počela je izgradnja treće sanitarne kade na deponiji „Livade” čija je vrijednost 1,2 miliona eura, a u završnoj fazi je izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda, čija vrijednost premašuje dva miliona eura. Realizacijom ta dva projekta Glavni grad će riješiti problem upravljanja otpadom u skladu sa najstrožim međunarodnim standardima. Takođe, oformljena je i komisija koja priprema javni poziv za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa. Ovo je još jedna od razvojnih politika gradske uprave koja nastoji da Podgorica, prateći savremene trendove u ekologiji, otpad ne tretira kao problem, već kao značajan resurs kao u drugim razvijenim evropskim centrima.
Tuzima i Golubovcima neće nedostajati naša pažnja
DN: Stalno insistirate na ravnomjernom razvoju grada. Šta je u tom smislu urađeno u Tuzima i Golubovcima?
Stijepović: Tuzima i Golubovcima je gradska uprava posvetila posebnu pažnju, kako bi bile stvorene pretpostavke da se Glavni grad ravnomjerno i uravnoteženo razvija. Nastavićemo saradnju sa rukovodstvom gradskih opština na realizaciji projekata koji su od vitalnog značaja za valorizaciju svih potencijala kojima raspolažu Tuzi i Golubovci. Planiramo kontinuirano da rješavamo probleme vezane za vodosnabdijevanje i da nastavimo izgradnju komunalne i putne infrastrukture. Time ćemo, osim podizanja kvaliteta života, stimulisati brži razvoj poljoprivrede i ostalih privrednih grana u Tuzima i Golubovcima. Naš cilj je, više puta sam ponovio, uravnotežen i ravnomjeran razvoj čitavog grada i sa saradnicima se trudim da jednaku pažnju posvetimo onome što su potrebe građana na teritoriji čitave Podgorice. Zato ni Tuzima, ni Golubovcima neće nedostajati naše pažnje i pune posvećenosti, kao što je to bilo i do sada.
