„Takav bankarski pristup predstavlja i benefit za klijenta, jer banke moraju imati i savjetodavnu ulogu, kada su finansije klijenta u pitanju“, rekli su agenciji Mina-business iz PKCG.
Rješavanju problema nekvalitetnih kredita, kako su dodali, podjednako zainteresovano treba da pristupe i klijenti i banke.
„Samo zajedničkim snagama i razumijevanjem, obje strane moraju pokušati da pronađu rješenje za prevazilaženje problema i prije nego što kredit postane problematičan“, poručili su iz PKCG.
Iz PKCG su naveli da su krediti banaka koji kasne sa naplatom, bez kamata i vremenskih razgraničenja, u februaru iznosili 349,2 miliona eura i pali su 11,5 odsto u odnosu na januar.
U odnosu na februar prošle godine, ti krediti su pali 23,8 odsto.
“Nekvalitetni krediti, bez kamata i vremenskih razgraničenja, su na kraju februara ove godine iznosili 302,1 milion eura i činili su 12,7 odsto ukupnih kredita. U odnosu na januar, nekvalitetni krediti banaka pali su 0,4 odsto, dok na godišnjem nivou bilježe pad 22,2 odsto”, precizirali su iz PKCG.
U PKCG očekuju da će, u narednom periodu, biti zabilježen pozitivan trend smanjenja nekvalitetnih kredita.
„Crnogorsko tržište prošlo je kroz hiper kreditnu aktivnost, u periodu od 2007. do 2009. godine, koja je i prouzrokovala povećanje broja problematičnih plasmana. Zbog tog negativnog iskustva, u periodu od 2010. do 2013. godine, došlo je do umanjenja kreditne aktivnosti i povećanja procenta akumulacije problematičnih plasmana, odobrenih pretežno u periodu od 2007. do 2009. godine“, rekli su iz PKCG.
Iz PKCG su saopštili i da će povećanje broja banaka dovesti do prosječnog smanjenja kamatnih stopa na kredite sektora stanovništva.
„Bonitetna preduzeća koja uredno izmiruju sve svoje obaveze prema kreditorima, zaposlenima i državi mogu računati na kreditnu prodršku banaka po nižim kamatnim stopama“, dodali su iz PKCG.
Već na početku ove godine, kako su naveli, došlo je do manjeg smanjenja kamatnih stopa.
„Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite je u februaru ove godine iznosila 7,59 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 8,42 odsto. Stope bilježe pad 0,06 odnosno 0,05 procentna poena“, rekli su iz PKCG.
Komentarišući poslovni rezultat banaka koje posluju na crnogorskom tržištu iz PKCG su saopštili da kada se uporedi neto rezultat svih banaka on jeste negativan.
Taj rezultat, kako su objasnili, mora biti doveden u korelaciju sa kapitalom koji su banke unijele na crnogorsko tržište i iz kojeg su uspjele da generišu navedene rezulate.
„Povrat na kapital devet banaka koje su ostvarile profit u prošloj godini iznosi sedam odsto, što predstavlja solidan pokazatelj za vlasnike pomenutih banaka, ako uzmemo u obzir da crnogorsko bankarsko tržište izvještava u skladu sa standardima Basela II, kao i u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standradima“, smatraju u PKCG.
Bankarski sistem je u prošloj godini ostvario minus od tri miliona eura. Banke, njih devet, i to Crnogorska komercijalna banka CKB, Societe generale, Hipotekarna, Invest, Prva, Erste, Atlas, NLB i Universal capital banka, ostvarile su ukupan profit od 26,1 miliona.
Hypo Alpe Adria banka, Komercijalna banka Budva, Zirat, Zapad i Lovćen banka godinu su završili sa gubitkom koji je premašio 29 miliona eura.
Iz PKCG su naveli da su u strukturi pet banaka koje bilježe gubitak u poslovanju tri mlade banke, čije poslovanje nije duže od tri godine.
„S obzirom na značajne fiksne troškove, karakteristične za bankarsku djelatnost, realno je za očekivati ostvarenje tekuće dobiti nakon treće godine poslovanja. Dvije banke koje imaju značajno tržišno učešće, a takođe i značajno učešće u realizovanom gubitku, u procesu su neke vrste reorganizacije, i za očekivati je da, u budućem periodu, i one uđu u zonu pozitivnog poslovanja“, ocijenili su iz PKCG.
Pozitivno poslovanje banaka, kako su ocijenili, može samo da bude dobar signal za nove kreditore, pa samim tim i investitore, koji zbog destimulativnih mjera na finansijskom tržištu zapadne Evrope i Azije intenzivno tragaju za novim destinacijama, koje, osim povrata na investiciju koji je znatno veći u odnosu na razvijene zemlje, mogu dodatno ponuditi stabilnost i tehničku osposobljenost stručnog kadra.
Na pitanje da li se u ovoj godini može očekivati pojačana kreditna aktivnost, u cilju finansiranja građana i privrede, iz PKCG su naveli da je obim očekivane kreditne podrške u korelaciji sa predviđenom stopom ekonomskom rasta.
„U skladu sa tim, očekuje se i nešto veća kreditna aktivnost, u poređenju sa prošlom godinom“, zaključili su iz PKCG.
