Čanović je kazao da novim rješenjem, koje je predloženo amandmanima na osnovni tekst Predloga zakona, nije omogućena legalizacija objekata u zaštićenim zonama. Uvaženo je činjenično stanje, kako bi zakon bilo moguće implementirati.
“Ti objekti neće biti legalizovani, već će dobiti staus privremenih i plaćati posebne naknade državi do trajnog rješenja. Njihov privremeni status je vezan za plan privremenih objekata koji će biti oročen na tri godine. Objekti u zaštićenim zonama građeni na državnom zemljištu će morati da obnavljaju svoj status u skladu sa propisanim procedurama za privremene objekte, do konačnog rješenja koje može biti i uklanjanje objekta. Kada govorimo o zoni morskog dobra i drugim zaštićenim zonama, te iznesenim tezama koje se odnose na navodnu prodaju ovih prostora kroz proces regularizacije, moramo imati u vidu sistemske propise kojima je regulisana ova materija”, rekao je on.
Pozitivnim propisima je, kako navodi, precizno definisano da prirodna bogatstva, u koja spada i morska obala, kao i druga dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti predmet privatne svojine, osim stečenih prava u koja se ne dira.
“Režim korišćenja objekata u ovim zonama, takođe je precizno propisan pozitivnim propisima, te se ove tvrdnje ne mogu smatrati argumentovanim, barem ne onima koji poznaju sistem zaštite državne imovine”, istakao je Čanović.
Ovaj zakon, dodaje, tiče se velikog broja građana, a teritorijalno čitave Crne Gore, te se njegov koncept morao zasnovati na jednom jedinom pitanju mogu li se njegove odredbe sprovesti ili ne.
“Ukoliko je odgovor bio negativan, tražili smo alternativna rješenja. Jer, ako imate realnu situaciju sa nemalim brojem nelegalnih objekata u zaštićenim zonama, vi ih morate tretirati tako da ih izuzmete iz procesa, u smislu onemogućavanja legalizacije u liniji sa ostalima. No, pitanje je da li kritičari zaista vjeruju u koncept u kome bi se svi objekti u pomenutoj kategoriji srušili i automatski obezbijedio smještaj porodicama, pri čemu rušenja koštaju hiljade i hiljade eura, koja padaju na teret onih kojima se ruši objekat, a procedure naplate traju dugo. Cijenim da je svima više nego očigledno da time ne bismo riješili problem, s obzirom da takav plan funkcioniše na osnovu idealnih premisa, a ne na osnovu onoga što imate na terenu”, naglasio je Čanović.
On naglašava da je na formulaciji ponuđenih rješenja rađeno u prethodnom, ne kratkom periodu, od tima eksperata iz ove oblasti, kojim je koordinirao ministar Branimir Gvozdenović.
“Renomirani stručnjaci iz Austrije i Kanade, uradili su studiju sa preporukama za unapređenje neformalnih naselja, odabrano pilot naselje u Opštini Bar. Dakle, cilj je da sve nelegalne objekte, odnosno graditelje uvedemo iz sive zone u sistem obaveza prema državi, do trajnog rješavanja njihovog statusa, a ne da i država i vlasnici tih objekata budu uvučeni u izdatke koje ne mogu pokriti”, kazao je Čanović.
Na pitanje zašto se ovoliko čekalo sa usvajanjem ovog zakonskog rješenja i kako komentariše optužbe da je njegovo usvajanje namjerno poklopljeno se predizbornim periodom, Čanović odgovara da je Predlog zakona poslat u Skupštinu prije četiri godine, a Plan pretvaranja neformalnih objekata u formalne, koji je bio baza za dalje aktivnosti, urađen je prije čak pet.
“Mislim da sam time dovoljno odgovorio na Vaše pitanje u vezi sa našom navodnom namjerom da njegovo usvajanje poklopimo sa periodom sprovođenja parlamentarnih izbora. Šta se za zakonom dešavalo godinama u Skupštini kao zakonodavnom organu, nije pitanje za mene, kao predstavnika druge grane vlasti”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, da bi se u procesu regularizacije obezbijedila sigurnost rasta vrijednosti legalizovanih objekata, potrebno je prikupljena sredstva sa jednog područja, odnosno jednog neformalnog naselja, usmjeriti na poboljšanje komunalne infrastrukture tog naselja. Predlogom je, navodi, precizno definisana upravo takva namjena sredstava.
“U pitanju su stotine miliona eura za koje se očekuje da će se nakon projekta sliti u budžet, i imamo veliku odgovornost da ih pravilno uvedemo u krvotok privrede. Proces će se odvijati u dvije faze: legalizacija, koja se odnosi na prepoznavane stanja, obezbjeđivanje sigurnog i stabilnog objekta i uvođenje u legalne tokove, te regularizacija, koja podrazumij eva upravo vizuelno upodoblj avanje objekata i njihove okoline. Sa krajnjim rezultatom koji ću pokušati slikovito da predstavim. Ukoliko vam je kuća ili poslovni prostor okružen otpadom, neregulisane infrastrukture i susjednim objektima koji su u nestandardizovani, vrijednost mu je za oko 30-40 odsto manja od mogućeg maksimuma. Drugim riječima, ako imate stambeni prostor čija je trenutna cijena 40.000 eura, nakon ulaska u proces regularizacije, imaćete ne samo riješen njegov formalni status, već uvećanje njegove vrijednosti do 20.000 eura”, naglasio je Čanović.
Predlogom zakona predviđen je rok od 270 dana za podnošenje zahtjeva, što je vjeruju u Ministarstvu, više nego dovoljno. Za očekivati je, smatra Čanović, da se određeni broj građana neće prijaviti, a u tim slučajevima previđeno je plaćanje posebne godišnje naknade.
“Takođe, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti opštine su dužne da sprovode mjere poreske destimulacije nelegalnih graditelja da zadrže status kvo svojih objekata. Tačnije, Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno je uvećanje poreske stope za objekte izgrađene suprotno zakonu, za 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja i čak do 100 odsto uvećanje poreske stope za sekundarne objekte, rezidencijalne ili poslovne. Primjenom ovih mjera nelegalni graditelji će se stimulisati da uđu u proces, jer visina poreza i ostalih naknada, kumulativno će biti veća od iznosa predviđenog procesom regularizacije”, dodao je on.
Na pitanje kako reaguje na komentare da se Zakonom građani aboliraju odgovornosti, Čanović kaže da jeu pitanju upravo suprotno – uvođenje u sistem obaveza onoga što je bilo u sivoj zoni.
“Takođe, primjena zakona ne abolira vlasnike neformalnih objekata od krivične odgovornosti, ukoliko se za krivično djelo građenje objekta bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli, vode sudski postupci. U tom kontekstu, ne vjerujem da Vaše čitaoce treba posebno podsjećati i na to da je upravo ovo Ministarstvo bilo inicijator zakonskog prepoznavanja građenja bez građevinske dozvole, kao krivičnog djela”, naglasio je on.
Podsjeća da je inicirano i formiranje inspekcije čija je isključiva nadležnost zaštita prostora Crne Gore od bespravne gradnje, te saradnja Vrhovnog državnog tužioca, Ministarstva pravde, Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i Uprave policije po ovom pitanju.
Vrijeme da prestanemo sa politizovanjem projekata
Procjenjuje se da će se od naplate komunalnih naknada, prihod jedinica lokalne samouprave biti više stotina miliona eura. Takođe, smatra Čanović, ovi objekti će uvođenjem u katastar nepokretnosti postati obveznici poreza na nepokretnost, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda i do više desetina miliona eura.
Prema njegovim riječima, država dobija uređen sistem već izgrađenih objekata i sa njima povezane infrastrukture, uključujući redovne prihode od istih. Građani, ističe, dobijaju “čiste” papire za svoje objekte, čija će vrijednost biti uvećana 30-40 odsto. Dobijaju bolje prilaze kućama i školama, parkove, uređene ulice.
“Vrijeme je da prestanemo sa politizovanjem projekata, posebno ovakvih, koji se direktno i neposredno tiču kvaliteta života velikog broja građana, i da krenemo u njihovu realizaciju sa jasnim ciljem, bez ideoloških floskula i nerealnih očekivanja. Ovo je moj iskreni apel i poruka svima. U pitanju je aktivnost koja zahtijeva direktne napore građana i države i koja će im, na isto tako direktan način i u kratkom ili srednjem roku, donijeti poboljšanje kvaliteta života. Poboljšanje se prvenstveno odgleda u ulaganjima svih dobijenih sredstava upravo u mjesta iz kojih su i povučena. To je ogromna sanaciona šansa. I na svima nama je da li ćemo je, i u kom obimu, iskoristiti”, istakao je Čanović.
Naknada za legalizaciju kuća i stanova u 240 rata
Čanović navodi da projekat u krajnjem donosi velike benefite, ali da su u Ministarstvu i sve obaveze tokom njegove implementacije postavili tako da se mogu ispuniti.
“Tako je za objekte primarnog stanovanja predloženo plaćanje naknade za komunalno opremanje u 240 rata, a za ostale 120. Naravno, kvadratura objekta, njegova namjena i zona u kojoj je izgrađen, dio su finansijske konstrukcije. Pored ove obaveze previđeno je plaćanje i naknade za legalizaciju u iznosu od pet odsto od iznosa utvrđene komunalne naknade. No, od nje su izuzeti objekti primarnog stanovanja. Motiv uvođenja ove naknade jeste penal za one koji su gradili suprotno zakonu, a njjesu gradili krov nad glavom. Čitav projektni sistem je postavljen tako da se uklopi sa već postojećim mehanizmima implementacije zbog ekonomičnosti i efikasnosti, te da radi u korist građana, a nikako protiv njih”, zaključio je Čanović.
