Ekonomija

Crna Gora je most za ulazak Italije na energetsko tržište Balkana

Takođe, del Fante je našu državu označio kao most koji će omogućiti Italiji ulazak na energetsko tržište Balkana.

Fokus firme Terna u pogledu interkonekcije sa inostranstvom biće bolja energetska povezanost sa Korzikom i Balkanom. Prenosna mreža iz Toskane, kako je istako del Fante, potiče još iz šezdesetih i ograničenih je kapaciteta, zbog čega se traži alternativa u vidu boljeg snabdijevanja.

Kada je u pitanju Balkan, izvršni direktor Terne je jasan – prioritet je projekat koji zajednički realizuju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Prema riječima del Fantea energetsko tržište u našoj državi je malo, ali Crna Gora predstavlj a most za ulazak na balkansko tržište.

“Mi pratimo razvoj mreže na Balkanu i kao partner CGES-a, mi zagovaramo povećanje međusobne povezanosti u regionu”, rekao je del Fante.

Dovoljno energije

Izgradnja podmorskog energetskog kabla, sa dalekovodima u Crnoj Gori i Italiji, biće kako sada stvari stoje završena 2018. godine. Ovaj projekat naišao je na neraspoloženje opozicije i dijela NVO u pokrajini Abruco i u Crnoj Gori. Na pitanje da li Crna Gora proizvodi dovoljno energije za kapacitet kabla, iz Terne su ranije medijima odgovorili da će tim dalekovodom biti transportovana energija sa cijelog Balkana. Podsjetili su da Rumunija i Bugarska odavno imaju višak energije za izvoz i da im se sada pridružuje i Srbija.

“Bez obzira na buduće nove elektrane, na Balkanu već sada ima dovoljno energije za izvoz, odnosno transport ovim kablom, saopštili su iz Terne. Kabl će, kao svi dalekovodi na svijetu, transportovati energiju koja će, u skladu sa tržišnim principima, biti ponuđena po najprihvatljivijoj cijeni. Kabl treba posmatrati kao auto-put, koji koriste vozila svih vrsta”, kazali su u Terni.

Projekat povezivanja Italije i Crne Gore energetskim kablom koštaće skoro milijardu eura. Italijanska Terna je dužna da obezbijedi 80 odsto neophodnih sredstava za realizaciju projekta, dok će Crnogorski elektroprenosni sistem obezbijediti 100 miliona eura, koliko je neophodno da se izgradi trafostanica u Lastvi i dalekovod ka Pljevljima. Crna Gora, Terna i CGES 25. januara 2011. zaključili su ugovor o koordinaciji projekta kojim je predviđeno da država preuzima obavezu da obezbijedi italijasnkoj kompaniji i njenim zavisnim društvima prava na državnom zemljištu, uključujući morsko dobro, potrebno za implementaciju dijela podmorskog kabla koji se nalazi na teritoriji naše države.

Povezivanje sa Srbijom i BiH

Iz Crne Gore je planirano energetsko povezivanje sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, dok je za sada nepoznanica da li će Albanija pristati da se poveže na energetski kabl Crne Gore i Italije, jer su saopštili da će pokušati sa realizacijom projekta kojim bi se direktno preko mora povezali sa Italijom.

Studija opravdanosti za 400 kV interkonekciju između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pokazala opravdanost realizacije ovog projekta. Studiju je finansirala Evropska unija, a obuhvatila je razvoj planirane interkonekcije na 400-kilovoltnom naponskom nivou između Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori, te Višegrada u Bosni i Hercegovini.

Send this to a friend