Iako ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović tvrdi da se planirana gradnja na površini od 70 hektara nalazi izvan Solane, nacrt Prostornog plana, ističu oni, demantuje takve navode.
“Naime, prema nacrtu Plana predviđena je turistička valorizacija (1.500 kreveta) na Solani kao području od posebnog prirodnog značaja. Prema tvrdnjama Ministra da je planirana gradnja u zahvatu Solane u obimu šest hektara dok se preostalih 64 hektara nalaze van nje, u Prostornom planu posebne namjene jasno je naznačeno da je prostor gradnje predviđen na nekim od najvažnijih bazena unutar Solane”, kazali su u CZIP.
Ovi bazeni, poručuju oni, akumuliraju veliku količinu hrane za ptice istovremeno pružajući im zaštitu jer su obrasli bujnom vegetacijom i samim tim predstavljaju prijeko potrebnu buffer zonu koja ih štiti od svih spoljnih uticaja.
“Stoga je logično zaključiti da izrađivač plana (RZUP – Republički zavod za urbanizam i projektovanje) nije konsultovao studiju zaštite ovog lokaliteta jer je za urbanizaciju odabrao jedan od najosjetljivijih djelova Solane. Imajući u vidu količinu vode na spornom području, sama urbanizacija bi tokom radova opustošila Solanu zbog buke mehanizacije dok bi trajno uništila jako ograničen životni prostor mnogih rijetkih životinjskih vrsta i biljnih zajednica”, objašnjavaju u CZIP-u.
Prema njihovim riječima, ovaj Plan koji bi trebao podržati održivi ekonomski razvoj kakvom Crna Gora treba težiti, predviđa betonizaciju budućeg zaštićenog područja i fabrike soli koja bi u pravim rukama imala značajnu ekonomsku korist ne samo za opštinu Ulcinj već i čitavu zemlju što je nekada i bio slučaj.
“Istovremeno dok se betoniraju slobodne površine ne razmatra se o postojećim potencijalima i promašenim privatizacijama brojnih hotela u srcu Ulcinja čije zidine zjape kao opominjući spomenici pogrešnoj politici Ministarstva ekonomije koje je takođe omogućilo privatizaciju i propadanje Ulcinjske solane”, kazali su u CZIP-u.
Sa aspekta zaštite takođe je za njih problematična i vizija Buljarice sa predviđenom marinom do 100 vezova i turističkim kompleksom od 15000 kreveta na površini od 250 hektara.
“Izgradnja prateće infrastrukture i pristupnih puteva u potpunosti bi devastirala Buljaricu koja je prepoznata kao jedinstveno močvarno stanište od međunarodnog značaja za ptice i biljke. Najpogubnije rješenje svakako bi bila izgradnja golf terena koje bi uzrokovalo kompletno isušenje ove močvare, jedne od posljednjih takvog tipa na Mediteranu”, ističu u CZIP-u.
Naglašavaju da prateći Prostorni plan posebne namjene za obalu pati od nedostatka razvojne vizije a po tome ne zaostaje ni Strateška procjena uticaja na ovaj dokument jer su izostale jasne predikcije konflikta gradnje i zaštite u pojedinačnim slučajevima kao i jasni uticaji koji bi nastali usljed gradnje na područjima od posebnog značaja za zaštitu.
