Prema informacijama Vikend novina, Đukanović je bio izričit da Crna Gora, konačno, mora da zna koja su joj državna preduzeća neophodna, a koja treba eventualno ugasiti, privatizovati ili na drugi način organizovati, kako bi se spriječio odliv miliona eura iz Budžeta.
Ovu informaciju su potvrdili i u Službi za odnose sa javnošću, naglašavajući da će javnost, kao i obično, biti podrobno i pravovremeno informisana o svim stavovima koje Vlada bude zauzela.
“Predsjednik Vlade je na 144. sjednici Vlade, kako je to saopšteno, sugerisao pripremu materijala o održivosti poslovanja državnih preduzeća. Vlada nije zauzimala tim povodom stavove u vezi sa poslovanjem preduzeća već je sugerisana od strane predsjednika Vlade priprema materijala za podrobnu analizu”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore.
Prema nezvaničnim informacijama koje su VN dobile od članova Vlade koji su prisustvovali sjednici, podrobna analiza će pokazati koliko su gubici državnih preduzeća, ali i kolike su zarade menadžmenta, u svjetlu traženja najboljih rješenja za smanjivanje gubitaka i davanja mogućnosti da ta preduzeća izađu na “zelenu granu”.
Da Đukanovićev zahtjev ima u praksi čvrstu osnovu pokazuju brojni primjeri državnih firmi čije se negativno poslovanje “pokriva” sredstvima iz Budžeta.
“Plan mora postojati. Ako ima preduzeća koja su neophodna Crnoj Gori, i koja moraju postojati, bez obzira na činjenicu da prave gubitke, onda to, možda, treba uvrstiti i u Budžet. Naravno, prije toga, treba vidjeti sve mogućnosti smanjenja troškova, a početi i od zarada menadžmenta” kaže naš sagovornik iz Vlade koji je želio da ostane anoniman.
U posljednje vrijeme u javnosti je često govoreno o kompanijama u državnom vlasništvu koje prave gubitke. Najčešće je pominjan Montenegro erlajns. Nakon promjena u ovoj kompaniji gubici su znatno smanjeni, ali su i dalje prisutni. Ukupan dug kompanije 74 miliona. Još se čeka izvještaj o poslovanju za 2015.
Loše je i u kompanijama koje se bave prevozom. Crnogorska plovidba završila je 2014. godinu sa gubitkom od 4,92 miliona eura, a Željeznički prevoz je treći kvartal 2015. godine završio sa minusom od 932,7 hiljada eura, dok je kraj 2014. završio sa minusom od 3,9 miliona eura. U 2013. godini minus je bio manji za pola miliona.
Informacija koju traži Vlada treba da pokaže i da li i koliko zarade menadžmenta mogu uticati na rezultate poslovanja. Kompaniji “13. jul Plantaže”, koja je u većinskom državnom vlasništvu, u periodu od 2008. do 2013. godine za 13 članova top menadžmenta isplatila je bruto zarade u iznosu od 6,6 miliona eura. “Plantaže” su, inače, prvi kvartal 2015. godine završile sa minusom od 608.000 eura.
Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) zabilježila je u prvoj polovini 2015. godine gubitak od 1,04 miliona eura.
U svakom slučaju prostora za analizu ima dovoljno, a još više za reakciju Vlade.
