Ekonomija

Demokrate: Država mora učestvovati u razvoju sela

Članica Glavnog odbora Demokrata Milica Istijanović kazala je da će sa sigurnom proizvodnjom i sigurnim plasmanom proizvoda, doći do rasta standard, te da jedino na taj način možemo ići naprijed.

“Živjeti na selu i baviti se poljoprivderom i stočarstvom je veoma težak posao. Mladi ljudi koji i ostanu na selu sve ređe odlučuju da se bave poljoprivredom i stočarstvom. Može se reći da je to posledica odnosa cijelog društva prema poljoprivredi i životu na selu. Sve mjere, potezi i aktivnosti nadležnih institucija u poljoprivredi trebalo bi da nađu načina da postaknu mlade ljude da ostanu na selu i bave se poljoprivredom i stočarstvom, posebno u sjevernom dijelu naše države”, rekla je ona.

Istijanović ističe da najznačajniju ulogu u oblasti poljoprivrede zauzima stočarstvo, te da je ono dovedeno na najniže grane.

“Sve je manje mladih ljudi koji se odlučuju da ostanu na selu i u stočarstvu nađu svoju perspektivu, naravno, tu presudnu ulogu imaju opština i država, koji bi putem bespovratne pomoći ili subvencijonisanim kreditima pomogli mladim ljudima da ostvare dobit u poslu kojim se bave. Potrebno je svakom mladom čovjeku koji želi da se bavi stočarsvom obezbijediti i premije i nagrade od strane države za postignute rezultate, koje bi bile dodatna motivacija za razvoj i napredak u ovoj oblasti. Investirati u nabavku savremenih grla stoke koja garantuju veće prinose, investirati u obrazovanje stručnih kadrova, kao i investirati u kupovinu savremenih mašina koje bi jednom poljoprivdenom proizvođaču omogućile lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti”, dodala je ona.

U proteklim godinama, napominje, veliki broj ljudi je sa sela otišao u gradove, kako bi svojoj djeci i porodici obezbijedio lagodniji život. 

“Međutim kao posledica svjetske ekonomske krize ali i ne savjesnom i neodgovornom politikom naših političara koji su uništili i devastirali gotovo svaku uspješnu firmu i fabriku, danas su ljudi dovedeni na rub egzistencije i opstanka. Nije mali broj onih koji bi se vratili na selo i počeli da se bave poljoprivredom i stočarstvom kada bi imali bilo kakvu pomoć od države i resornog ministarstva”, rekla je Istijanović.

Oni odvažniji koji su se sami trgli i odlučili da se vrate na selo i počnu baviti poljoprivredom, susrijeću se, naglašava ona, sa drugim problemima kao što su nemogućnost prodaje i plasmana proizvoda, neodgovarajuća cijena, a sve kao posledica neselektivnog uvoza. 

“Današnja vlast je dozvolila da se uvozi sve i svašta i to bez pretjerane kontrole i plana, a naročito u slučaju da su uvoznici i distributeri bliski vlasti. Na taj način crnogorski poljoprivrednik i stočar nema načina da preživi i opstane. Neoprostivo je uvoziti poljoprivredne proizvode kod ovakvih prirodnih resursa u našoj državi, teško da možemo previše uticati na uvoz ali možemo dati prednost crnogorskom poljoprivredniku da proizvede, plasira i proda proizvode. Uz sve navedeno dodatni problem jeste taj što država tražeći strane investitore zaboravila na domaće proizvođače, koji naravno nisu bez znanja, sposobnsti i preduzimljivosti, ali su u podređenom položaju jer su bez iakve podrške od strane države”, kazala je Istijanović.

Prema njenim riječima, velika je neodgovornost  i neozbiljnost države prema stočarima i uopšte prema proizvođačima hrane u Crnoj Gori. 

“Strategija razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori gotovo da i ne postoji, i na njoj se i ne radi, da bi se napravio bar mali pomak u razvoju crnogorske poljoprivrede. Godinama unazad smo imali prilike da slušamo čelnike vlade i resorne ministre kako će veći dio agrarnog budžeta biti izdvojen za podsticaj stočarstva, međutim, kao i većina obećanja naše vlasti, nije ispunjeno”, smatra Istijanović.

Send this to a friend