Prema riječima Sekulić, teško je sa preciznošću reći koji je način grijanja najjeftiniji u Crnoj Gori, s obzirom da to zavisi od brojnih faktora, kao što su: geografski region u kojem se objekat nalazi, potreba za grijanjem određenog objekta, način korišćenja objekta, komfor koji korisnik želi da ostvari, dostupnost određenih vrsta energenata.
Sekulić navodi da prosječno domaćinstvo u Crnoj Gori ima potrebu za energijom za grijanje koja odgovara količini 11 prostornih metara ogrijevnog drveta, što znači da bi to domaćinstvo pri istim uslovima potrošilo pet tona uglja ili tri tone peleta ili 12.960 kWh električne energije pomoću termoakumulacione peći, odnosno grijalica.
“Ako ovo iskažemo novčano, uzimajući u obzir specifične cijene pojedinih energenata, najjeftiniji vidovi grijanja su i dalje ogrijevno drvo i ugalj. Nakon toga slijede klima uređaji i moderni sistemi na pelet, a najskuplje grijanje je električna energija”, saopštila je Sekulić Pobjedi.
Analiza pokazuje da godišnji troškovi za ogrijevno drvo iznose 330 eura, ugalj 450 eura, za grijanje na klima uređaje 520 eura, drvni pelet 540 eura, dok bi troškovi grijanja na električnu energiju, pomoću termoakumulacione peći, odnosno grijalice dostizali čak 1.296 eura.
Ona je naglasila da bi dodatno trebalo uzeti u obzir da cijene pojedinih energenata u različitim djelovima Crne Gore nijesu jednake.
“Cijene uglja i ogrijevnog drveta su značajno veće u južnom nego u sjevernom dijelu. Takođe, pri izboru načina grijanja, osim cijene treba uzeti u obzir komfor pri korišćenju određenih energenata. Tako da je grijanje na drvo ili ugalj daleko više zahtjevnije u pogledu pripreme energenta, rukovanja sistemom i održavanja u odnosu na grijanje na pelet i električnu energiju”, objasnila je Sekulić.
Ona je navela da racionalnim korišćenjem električne energije domaćinstva u Crnoj Gori mogu u velikoj mjeri da doprinesu smanjivanju potrošnje energije.
“Ukoliko bi se veća pažnja posvetila načinu korišćenja električne energije unutar domaćinstava, kao i primjenom jednostavnih mjera u samom domaćinstvu (korišćenjem štednih sijalica, kupovinom energetski efikasnih uređaja itd.) moguće je ostvariti značajne uštede na mjesečnom računu za energiju”, rekla je Sekulić.
U slučaju da vlasnik domaćinstva želi da smanji svoje troškove za grijanje i da uvede neki od savremenih sistema za zagrijavanje prostora, Sekulić predlaže da se prije nabavke sistema za grijanje smanje zahtjevi objekta za energijom.
“To se može postići ugradnjom kvalitetne bravarije i obezbjeđenjem odgovarajuće izolacije na zidnim, odnosno plafonskim/krovnim površinama. Na ovaj način će zahtjevi objekta za energijom za grijanje biti znatno umanjeni, pa će vlasniku domaćinstva biti potrebna manja snaga kotla/ peći/klima uređaja koji namjerava da nabavi, a to znači i manje novca za nabavku novog sistema grijanja”, naglasila je Sekulić.
Ukoliko vlasnik domaćinstva ima previsoke račune za toplu preporučuje se ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode koji se mogu isplatiti za relativno kratko vrijeme 4-6 godina, zavisno od potrošnje tople vode, a komfor korišćenja tople vode će biti značajno povećan.
“Dodatna ušteda se može postići priključivanjem na toplu vodu i određenih kućnih uređaja koji troše električnu energiju za pripremu tople vode, kao što su mašine za pranje rublja ili mašine za pranje posuđa”, kazala je Sekulić.
Prema njenim riječima, energetska efikasnost je prepoznata kao ekonomičan i brz način za povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom i za smanjenje emisija gasova staklene bašte odgovornih za klimatske promjene.
“Sa druge strane, energetski efikasnija privreda ima pozitivan uticaj na ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Potencijal za uštede energije primjenom mjera energetske efikasnosti, u Crnoj Gori, je ogroman u svim sektorima potrošnje (zgrade, saobraćaj, industrija), a što je uglavnom uslovljeno zastarjelošću tehnologija, neadekvatnim održavanjem objekata i postrojenja, kao i niskom sviješću korisnika”, izjavila je Sekulić.
Nivo postignutih ušteda u narednom periodu će, kako je navela, prije svega, zavisiti od kvaliteta implementacije uspostavljenog regulatornog okvira, dostupnosti finansijskih mehanizama za primjenu mjera energetske efikasnosti, ali i nivoa svijesti i znanja relevantnih učesnika i krajnjih korisnika.
Mjere u cilju smanjivanja potrošnje električne energije
Sekulić smatra da svako domaćinstvo tokom sezone grijanja može da primijeni jednostavne mjere u cilju smanjivanja potrošnje električne energije.
“Prostorije u kojima se boravi ne zagrijavaju se na temperaturu iznad 20 stepeni. Nije racionalno podešavati termostate na veće vrijednosti temperature, jer se na taj način prostorija neće brže zagrijati, a potrošiće se znatno više energije. Prije početka sezone grijanja, potrebno je pripremiti sisteme i uređaje za grijanje kako bi radili što efikasnije. Kod sistema centralnog grijanja kotao treba očistiti. Radijatori moraju imati mogućnost slobodne predaje energije okolnom prostoru, zbog čega ni u kom slučaju ne bi smjeli biti zaklonjeni namještajem ili drugim predmetima”, navela je Sekulić.
Ona je dodala da je jedna od mjera kojom se postiže znatna ušteda energije i ugradnja termostatskih radijatorskih ventila.
“Kada je riječ o efikasnosti klima uređaja, koji se veoma često koriste za zagrijavanje prostora, najefikasniji uređaji koji se danas mogu naći na tržištu su klima uređaji sa inverterom, a postižu uštede od 20 do 40 odsto u odnosu na klasične klima uređaje”, kaže Sekulić.
Ugrađeno 773 sistema za grijanje na pelet i briket
Ministarstvo ekonomije je u prethodnom periodu realizovalo projekat koji ima za cilj uspostavljanje atraktivnog finansijskog mehanizma obezbjeđenja beskamatnih kredita za domaćinstva za ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase (pelet i briket), pod nazivom Energy Wood.
Sekulić navodi da su u okviru projekta građani imali mogućnost da apliciraju za beskamatne kredite u iznosu do 3.500 eura, sa periodom otplate do pet godina, za kupovinu i ugradnju sistema za grijanje, tj. peći i kotlova, na moderne oblike biomase (pelet i briket), kod određenog broja crnogorskih komercijalnih banaka koje su bile partneri na programu.
“Građani su u prethodnom periodu imali priliku da pod povoljnim uslovima zamijene stare sisteme grijanja modernim efikasnim tehnologijama, koje imaju manje operativne troškove i značajno manji negativan uticaj na životnu sredinu”, izjavila je Sekulić.
Ona je dodala da je prva faza projekta realizovana u saradnji sa luksemburškom Vladom i u okviru nje je ugrađeno 243 sistema za grijanje na moderne oblike biomase, dok je u okviru druge faze projekta, koja je realizovana uz podršku Vlade Norveške, ugrađeno 530 sistema.
Sekulić je najavila da će Ministarstvo ekonomije nastojati da i u budućem periodu realizuje slične podsticajne projekte.
