“Ovakav zahtjev može na prvi pogled djelovati utopistički, ali nije ukoliko o tome bude dogovora na globalnom nivou. Prije 15-ak godina imali smo ogromanbroj of-šor banaka u Evropi. Čak i u Crnoj Gori je bilo više stotina registrovanih, ali je EU zabranila njihovo poslovanje i više ih nema ni u Uniji ni kod nas”, kazao je Fabris.
Da li ste od banaka dobili informacije o transakcijama sa kompanijama registrovanim preko advokatske firme Mosak Fonseka iz Paname?
FABRIS: Bankama smo dali rok da odgovore na naš dopis do 30. aprila. Ne očekujemo učešće of-šor firmi u vlasništvu banaka, jer prilikom osnivanja banaka i za sve promjene učešća u vlasništvu za koje je potrebna saglasnost CBCG, nijesmo davali saglasnost ukoliko su se pojavljivale bilo kakve of-šor firme kao potencijalni vlasnici. Banke ne moraju znati ko je osnivač firmi, ali smo zahtijevali da nas, ukoliko imaju saznanja da je u pitanju panamska firma, o tome informišu. Čak i ukoliko se pokaže da su poslovale takve firme, to ne mora apriori aplicirati da je u njihovom poslovanju bilo nešto nezakonito.
Kada očekujete zaustavljanje rasta javnog duga i kako?
FABRIS: To će biti moguće tek nakon završetka izgradnje auto-puta. U narednom periodu potrebno je pripremiti petogodišnji sanacioni plan kojim će se predvidjeti mjere fiskalne konsolidacije i na prihodnoj i na rashodnoj strani.
Kako komentarišete najavu Ministarstva finansija da bi mogli prodati koncesije za auto-put?
FABRIS: Prodajom koncesije za auto-put javni dug bi se mogao ponovo spustiti ispod 60 odsto BDP-a. Stoga smatram tu mjeru potpuno opravdanom. Naravno, ključno će biti postojanje interesa potencijalnog koncesionara, kojem će vjerovatno biti neophodno dati određene ustupke (bilo u vidu garantovanja minimalnog prometa ili kroz subvenciju). Interesovanje postoji, ali ostaje da se sačeka završetak izgradnje auto-puta i da se vidi da li će se to interesovanje i realizovati.
Koliki je trenutno rizik od izloženosti zaduženosti prema dolaru i kakvo kretanje u narednom periodu očekujete?
FABRIS: Značajnija izloženost prema dolaru po osnovu izgradnje auto-puta će se pojaviti tek nakon isteka šestogodišnjeg grejs perioda. Procjene kretanja međuvalutnih odnosa su vrlo nepouzdane i u kraćim vremenskim periodima, a za tako dugi period ne postoje pouzdane prognoze.
Kako komentarišete ocjenu da se Vlada trebala zadužiti emisijom obveznica na domaćem, a ne na ino tržištu?
FABRIS: Imajući u vidu da je potrebno 500 miliona eura, jasno je da se toliki iznos ne bi mogao obezbijediti na domaćem tržištu. Visok obim zaduživanja na domaćem tržištu bi „isisao“ značajan iznos likvidnih sredstava, što bi negativno uticalo na kreditnu aktivnost banaka i posredno na ekonomski rast. Imajući u vidu da banke već posjeduju značajan iznos državnih hartija od vrijednosti, u slučaju emisije u pomenutom iznosu, mogli bismo doći i u situaciju prevelike izloženosti bankarskog sistema prema državi. Stoga ocjenjujem ispravnom odluku Ministarstva finansija da zaduživanje primarno obavi na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, ovo ne isključuje mogućnost da se dio potrebnih sredstava prikupi na domaćem finansijskom tržištu.
Na koji način se treba zadužiti za nedostajući novac, s obzirom da su povećani troškovi zaduživanja na međunarodnom tržištu?
FABRIS: Potrebno je da se sprovedu analize svih izvora počevši od emisije euroobveznica, bilateralnog zaduživanja, pa i dijelom korišćenja potencijala domaćeg tržišta, pa na bazi toga izabrati najpovoljniji izvor zaduživanja.
