Ekonomija

Green Home: Neodgovorno ignorisati uticaj proizvodnje ugljovodonika na ekologiju

Saopštenje izvršne direktorice Green Home Nataše Kovačević:

Ministarstvo navodi da su u Crnoj Gori implementirani najbolji primjeri svjetske prakse, a  traži potpisivanje ugovora sa kompanijom ENI iz talijansko – ruskog koja bilježi globalne ekološke incidente. Prema izvještaju Amnesty Internationala ENI- „Agip Oil“ je prijavila 471 izliv nafte između januara i septembra 2013, dok je prilikom masovno izlivanje nafte iz njihovih cjevovoda u Nigeriji, curilo oko 16000 barela dnevno u more, ugrožavajući ribarstvo i okolne farme, te je prema izjavi lokalnih nigerijskih ribara, niko danima nije provjeravao oštećeni naftovod. Taj visoki ekološki standard uz “redovna ispuštanja nafte iz operacija”, sa statističkom učestalosti nezgoda od 3,4 nezgode po platformi godišnje, 0,412 puta požara godišnje po postrojenju, eksplozije 0,024 puta i ispuštanje ugljovodonika se 1,76 puta godišnje po platformi (izvor “Accident Statistics for Offshore Units on the UKCS 1990-2007”) za naše malo more, ekološku državu i turizam koji generiše 800 miliona prihoda godišnje i bilježi konstantan porast, nije prihvatljiv.

Ministarstvo konstantno vodi demagošku polemiku o osnovnim činjenicama i vrijeđa inteligenciju stručne i laičke javnosti sa floskulama o visokim standardima i tumačenjem međunarodnih obaveza koje je Crna Gora na putu EU preuzela. Istraživanje nafte i gasa u podmorju Crne Gore jeste direktno povezano sa korišćenjem fosilnih goriva u Crnoj Gori,  bez obzira da li Crna Gora planira da izgradi postrojenja za preradu ugljovodonika. Nevezano za to da li je eventualna proizvodnja ugljovodonika eksportno orjentisana, faza istraživanja i eksploatacije, transporta nafte i vezanih postrojenja i operacija će proizvoditi veoma značajne emisije gasova staklene bašte, što se konstatuje i u samom nacrtu Ižvještaja strateške procjene za Programa istraživanja ugljovodonika iz podmorja.

Nije tačno da je proces dodjele koncesija u skladu sa Direktivom o bezbijednosti naftnih i gasnih operacija na moru (2013/30/EU) koja predviđa niz provjera i sigurnosnih mjera za izdavanje dozvola za eksploataciju ugljovodonika od momenta donošenja odluke o istraživanju, preko koncesionog akta i dalje. Ovo važi i za metodološku neusklađenost sa Okvirnom direktivom o vodama, Okvirnom direktivom o morskoj strategiji i Okvirnom direktivom o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja kao i sistemima praćenja životne sredine koji proizilaze iz ovih direktiva. U najmanju ruku je neozbiljno je pozivati se na nacrte podzakonskih akata i naložene radnje prema investitoru bez adekvatnog pravnog utemeljenja transponovane direktive u zakonodavstvu Crne Gore.

600 komentara pristiglih na nedovršeni Plan istraživanja nafte i gasa na koji su reagovale ne samo značajne međunarodne organizacije poput Greenpeace, Legambiente, WWF, Friends of the Earth, već i Vlade Republihe Hrvatske, Italije i drugih susjednih zemalja, te pitanja koja su ispostavljena Crnoj Gori iz Direktotrata za proširenje EU, najbolje govore o činjenici koliko je trend otvaranja novih istražnih područja poželjan. U Italiji je u aprilu organizovan referendum na kome se 800000 stanovnika izjasnilo protiv izgradnje naftnih platformi na udaljenosti od 21km od obale, a Hrvatska proglasija moratorijum prethodne sedmice.

Poštovani predstavnici Ministarstva i poslanici Crne Gore, neodgovorno je i neetički ignorisati uticaj istraživanja i proizvodnje ugljovodonika na turizam, principe održivog razvoja i ekološke države, lokalnu privredu, životnu sredinu građana i morski biodiverzitet, posebno u godini koju je svjetska nauka i javnost, pa čak i politika, proglasila presudnom za spas klime. Umjesto da zajedno s drugim zemljama uloži maksimalan i iskren napor u borbi protiv klimatskih promjena – najveće prijetnje u istoriji čovječanstva – licemjerno krećemo u avanturu istraživanja i eksploatacije novih ležišta nafte i gasa u Jadranu i pogoršavajući sa time dodatno situaciju s klimom.

 

 

Send this to a friend