On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je najviše prijava, kao što se i očekivalo, podnijeto u ponedjeljak, prvog dana prijavljivanja, 383.
“U utorak je predato 59 prijava, u srijedu 49, a u četvrtak i petak 20, odnosno 21 aplikacija“, kazao je Čanović.
Građani za dugoročni hipotekarni kredit mogu aplicirati u bankama koje učestvuju u projektu – Crnogorska komercijalna banka CKB, Erste, NLB, Prva, Societe Generale Montenegro, Lovćen i Komercijalna banka Budva.
„Aplikacije se predaju od ponedjeljka do petka od osam do 15 sati u filijalama banaka u devet crnogorskih gradova iz kojih je prijavljeno 16 građevinskih kompanija koje učestvuju u projektu Hiljadu plus“, dodao je Čanović.
On je saopštio da su u ponedjeljak, prvog dana prijavljivanja, operativni mobilni timovi Ministarstva održivog razvoja i turizma i jedinice za implementaciju projekta, Procon, obišli neke od filijale banaka koje učestvuju u projektu, odabranih principom slučajnog uzorka.
„Svih ovih dana smo u stalnoj komunikaciji sa bankama i građanima koji su predali ili planiraju da predaju aplikacije za kredit. Nepodijeljeno je mišljenje da se procedura prijavljivanja građana realizuje nesmetano, transparentno i efikasno zahvaljujući dobroj informisanosti građana o projektu i dokumentaciji koju je potrebno predati, kao i blagovremenoj i kvalitetnoj pripremi banaka“, rekao je Čanović.
Odziv građana je, kako je dodao, u skladu sa projekcijama i očekivanjima, s obzirom na uslove projekta u okviru kojih je kamatna stopa 3,99 odsto, koja je dva odsto niža od tržišne i ciljne grupe kojima je namijenjen, odnosno građani sa nižim i srednjim primanjima.
Čanović je saopštio da je intenzivnija komunikaciona kampanja počela danom objavljivanja javnog poziva za građane, odnosno 18. marta.
“Građani koji do sada nijesu bili detaljno informisani o uslovima projekta sigurno će kroz kampanju dobiti sve potrebne informacije. Zbog toga očekujem da će narednih dana i do završetka javnog poziva za stambeni kredit aplicirati broj građana koji je do sada aplicirao”, kazao je Čanović.
Prema njegovim riječima, bilo je očekivano da se u prvoj sedmici prijavi više od polovine ukupnog broja predviđenih podnosioca zahtjeva za kredit.
“U nastavku računamo na manje podnijetih prijava na dnevnoj bazi koje će građani u kontinuitetu podnositi bankama do završetka javnog poziva, odnosno do 21. aprila”, naveo je Čanović.
Sva šifrirana dokumentacija s imenom banke i tačnim danom i satom predaje aplikacije se dnevno objavljuje na sajtu projekta www.1000plus.me, tako da građani u svakom trenutku mogu da provjere status svoje aplikacije.
Pošto banka obradi predatu dokumentaciju i procijeni kreditnu sposobnost podnosioca zahtjeva, dokumentaciju pod šifrom šalje Projektnom odboru, koji će nakon detaljne analize i ocjene dokumentacije rangirati listu, na osnovu koje će se utvrditi konačna lista korisnika kredita kojima će se dodijeliti vaučeri, u skladu sa kojim potpisuju predugovor sa građevinskom kompanijom.
Čanović je kazao da rangiranje podnijetih zahtjeva obavlja Projektni odbor u odnosu na vrijeme podnošenja i na ispunjenost uslova koji su definisani u javnom pozivu za građane.
„Projektni odbor raspoređuje podnijete zahtjeve ciljnim grupama, odnosno 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba imaju do 35 godina starosti i 30 odsto ostalim korisnicima do konačne potošnje sredstava obezbijeđenih projektom“, objasnio je Čanović.
Nezavisno od te podjele, kako je dodao, prioritet, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva, imaju samohrani roditelji, odnosno staratelji, osoba s invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član osoba sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.
U projektu učestvuje 16 građevinskih kompanija sa 753 stana, od čega 641 u Podgorici, po dva u Cetinju i Ulcinju, 47 u Nikšiću, osam u Pljevljima, 11 u Plužinama, jedan u Mojkovcu, 25 u Bijelom Polju i 16 u Herceg Novom.
Projekat je vrijedan 20 miliona eura, od čega polovinu obezbjeđuje država sredstvima zajma kod Banke za razvoj Savjeta Evrope CEB, a 45 odsto iznosa pozvane komercijalne banke. Građani će sopstvenim učešćem obezbijediti pet odsto iznosa.
