„Snaženje poljoprivrede je jedan od prioriteta Vlade. Poljoprivredna politika mora biti znatno unaprijeđena po ovom pitanju, kako bi pčelarstvo dobilo mjesto koje mu objektivno pripada. Med je jedna od najkvalitetnijih namirnica koju proizvodimo i nije dobro što imamo malu potrošnja meda po glavi stanovnika. Raspoloživi podaci pokazuju da se u Crnoj Gori na godišnjem nivou prosječno troši nešto više od 1 kilograma meda po glavi stanovnika, što je u poređenju sa evropskim prosjekom od 10 kilograma neprihvatljivo”, smatra Jasavić.
Ona ističe da je med potrebno trošiti kao zdravu namirnicu, a ne kao lijek, što se može postići afirmativnom Vladinom politikom prema pčelarstvu.
“Da bi to ostvarili neophodno je izraditi atlas medonosnog bilja što je preduslov za izradu nacionalnog programa za razvoj pčelarstva. Atlas bi bio osnova za primjenu regulatornog okvira u oblasti katastra pčelinjih paša i seljenja pčela. Na izradi atlasa potrebno je angažovati naučnu i stručnu javnost. Izrada ovog atlasa bi dala tačne podatke o broju ljekovitog bilja što bi imalo višestruki značaj. Ovi podaci bi koristili ministarstvima za oblast poljoprivrede, nauke, prosvjete, a posebno za oblast farmakologije, te za potrebe rada Priorodno matematičkog fakulteta”, predložila je Jasavić.
Tokom sastanka posebno je potencirano pitanje zdravstvene zaštite pčela.
„Intenzivno treba razmišljati o donošenju nacionalne strategije o zaštiti zdravlja pčela kojom bi se utvrdile mjere prevencije, mjere dobre veterinarske prakse u pčelarstvu, kao i mjere i sredstva za zaštitu zdravlja pčela za sve poznate slučajeve pčelinjih bolesti, te ustanovljavanju Registra ljekova koji se mogu koristiti“, istakla je Jasavić.
Prema njenim riječima, broj pčelara i pčelarskih društava se u Crnoj Gori povećava što se nedovoljno normativno prati i ta praksa se mora mijenjati.
“Povećanje broja pčelarskih udruženja dostiže cifru od 2.070 što zahtijeva kontrolu radi pravilnog sprovođenja stimulativnih mjera od strane države.Neophodno je uvesti obilježavanje pčelarskih društava i time omogućiti pravilnu kontolu. Vlada će raditi na izradi novog Zakona o stočarstvu koji će detaljnije urediti ovu oblast. U oblasti pčelarstva neophodno je osnažiti kadrovski potencijal koji će se baviti razvojem pčelarske proizvodnje, ispitivanjem kvaliteta i bezbjednosti pčelinjih proizvoda. Uprava za bezbjednost hrane i ostale nadležne institucije moraju učiniti sve da tržište pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori ne bude rizično, što se može učiniti kvalitetnom kontrolom koju će Vlada sprovoditi prema ovlašćenjima koja ima, ali koja se ne primjenju u mjeri koja je neophodna, za šta su odgovorni oni koji primjenjuju zakone. Samo na ovaj način možemo zaštiti prava potrošača pčelinjih proizvoda, što mora biti jedan od prioritetnih zadataka Vlade“, zaključila je Jasavić.
