“Terorizam, korupcija i organizovani kriminal su ozbiljne aktivnosti koje ne samo da prijete globalnoj bezbjednosti i sigurnosti, već takođe koštaju globalnu ekonomiju preko bilion dolara godišnje. Mreže koje sprovode ovu aktivnost rastu na globalnom nivou i po prirodi su organizovane i imaju pristup opsežnim resursima. Finansijsko obavještajne službe i organi za sprovođenje zakona moraju da rade zajedno kako bi otkrili i razumjeli aktivnost i obezbijedile globalni odgovor”, kaže u intervjuu Vikend novinama Pol Jevtović, glavni izvršni direktor Australijskog centra za izvještavanje o transakcijama i analize AUSTRAC (australijska finansijsko obavještajna služba) koji je u posjeti Crnoj Gori Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
AUSTRAC je, kaže Jevtović, potpisala sporazume o saradnji sa Finansijsko obavještajnom službom Crne Gore u februaru 2016. godine, uz podršku Australijske federalne policije.
“Australijska federalna policija vjeruje da će svaki dodatni mehanizam za ojačavanje i širenje transnacionalnog partnerstva u borbi protiv kriminala biti značajan. Ove veze su važne jer kriminalci ne priznaju granice. Unapređenje veza sa našim partnerskim službama širom svijeta naročito u regionu pomaže da sprovedemo koordinisani, međunarodni odgovor transnacionalnim prijetnjama kao što je finansiranje terorizma”, ističe Jevtović.
VN: Kakav doprinos tome može da da jedna mala zemlja kakva je Crna Gora?
JEVTOVIĆ: Najveći broj država može da iskoristi regionalnu poziciju da identifikuje lokalne prijetnje i metodologije finansiranja terorizma, korupcije i pranja novca, i da radi sa partnerima iz privatnog i državnog sektora kako bismo utvrdili te prijetnje i odgovorili na njih.
Države kao što je Crna Gora su strateški pozicionirane tako da omogućavaju strancima tranzit ka drugim djelovima Evrope. Ovo Crnoj Gori daje mogućnost da radi sa zemljama iz regiona kod kojih je rizik od finansiranja terorizma visok kako bi razumjela i uklonila tu prijetnju.
VN:Na koji način male države mogu da se zaštite od terorizma i organizovanog kriminala?
JEVTOVIĆ: Iako je mala država, od izuzetnog je značaja što je u Crnoj Gori već izrađen dokument Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma koji je kao prioritete utvrdio najveće rizike od finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Investiranje u ljudske resurse, u smislu obuka, unapređenja metodologije operativnog rada i adekvatne finansijske potpore su veoma značajna pitanja kojima se treba baviti kako bi se potencijal kadrova iskoristio u najvećoj i najboljoj mogućoj mjeri.
VN: Saradnja sa crnogorskom Upravom za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma…
JEVTOVIĆ: AUSTRAC i USPNFT su uspostavile bliske veze. U februaru 2016. godine smo potpisali Sporazum o saradnji u cilju jačanja saradnje dviju finansijsko obavještajnih službi. Kvalitet razmjene je na visokom nivou i obezbjeđuje dovoljno podataka koji se mogu iskoristiti u postupcima koji se vode, kao i u pokrenutim finansijskim istragama.
VN: Da li je Uprava dovoljno materijalno i kadrovski osposobljena za zahtjevne procese praćenja tokova novca i pomoć državi u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije?
JEVTOVIĆ: Osposobljenost svake FOS zavisi od broja materijalnih i nematerijalnih faktora, jer direktno utiču na motivaciju i kvalitet rada. To, između brojnih drugih faktora, obuhvata veličinu sektora, broj obveznika za koje je nadležna, stepen prijetnje sa kojim se zemlja suočava, i kompleksnost okruženja u kojem radi i funkcioniše.
Uopšteno govoreći, mi kao finansijsko obavještajne službe bismo uvijek mogle imati koristi od više resursa u skladu sa obimom posla koji se povećava.
VN: Na kojim osnovama će funkcionisati saradnja sa crnogorskom Upravom?
JEVTOVIĆ: Naša kontinuirana saradnja bi se mogla nadograđivati u oblastima koje su od zajedničkog interesa, kao što su: Razmjena obavještajnih podataka, Teški i organizovani kriminal Izgradnja kapaciteta, međuagencijska saradnja na nacionalnom nivou i razmjena analitičkih podataka, korupcija…
Mišljenja sam da finansijsko obavještajna služba ne treba da se fokusira na određene organizovane kriminalne grupe ili lica, već da isključivo prati tokove novca.
VN: Koliko je teško pratiti tokove novca i sprovoditi finansijske istrage?
JEVTOVIĆ: Pranje novca putem trgovine može da oteža finansijsku obradu i analizu. Plasiranje sredstava iz naizgled legitimnih kompanija i dobrotvornih organizacija, zajedno sa profesionalnim pomagačima, dovodi do stvaranja složenih, netrasparentnih korporativnih struktura.
Mi nijesmo sami. Suočavamo se sa globalnim izazovima svakog dana, i iz tog razloga u svom radu tijesno sarađujemo sa našim međunarodnim partnerima.
Teroristi i kriminalci ne mogu da rade bez kapitala. Stoga je neophodno da pratimo trag novca kako bismo otkrili, zadržali i zaustavili kriminalna udruženja.
Tehnologija ima značajnu ulogu u našem radu. To podrazumijeva da se obezbijedi da regionalni partneri sarađuju i razmjenjuju finansijske i druge obavještajne podatke, da usvoje globalne strategije za jačanje pristupa u razmjeni podataka u cilju borbe protiv terorističkih grupa. S tim ciljem, AUSTRAC je za te namjene dobio $20.000.000,00 (AUD) za period od četiri godine kako bi unaprijedili sistem SPN/FT.
Sloboda kretanja stranaca nosi rizike
VN: Koji su najčešći izvori finansiranja terorizma?
JEVTOVIĆ: Koriste se različiti izvori finansiranja, sa samofinansiranjem, uglavnom iz ličnih zarada, kao ključnom karakteristikom ovih vrsta aktivnosti. Kao što se može vidjeti i u drugim zemljama, samofinansiranje u svrhe terorizma je teško razlikovati od regularnih obrazaca zarade i trošenja sredstava.
Ukoliko ste povezani sa globalnim tržištem i stranci imaju slobodu kretanja kroz vašu zemlju, onda je vaša zemlja izložena rizicima od finansiranja terorizma.
Tehnologija kao što su društvene mreže je kanal koji ljudi koriste da prikupe sredstva za terorizam i da izvrše radikalizaciju pogodnih lica.
Prikriveni modeli finansiranja
VN: U kojoj mjeri tokovi novca koji se mogu povezati sa terorizmom vode i preko Balkana?
JEVTOVIĆ: Sredstva koja se koriste za finansiranje terorizma su često prikrivena u okviru legitimnih transakcija. Te transakcije su uglavnom u malim iznosima, što otežava da se napravi razlika između sumnjivih i legitimnih transakcija.
Prva regionalna procjena rizika od finansiranja terorizma u Jugoistočnoj Aziji i Australiji će biti započeta na ovogodišnjem Samitu za borbu protiv finansiranja terorizma i obuhvatiće procjenu nivoa rizika od finansiranja terorizma sa kojima se najveći broj država suočava. Za Australiju, na finansiranje terorizma utiču terorističke aktivnosti ‘usamljenih vukova’ i malih terorističkih ćelija, kao i strani borci koji pružaju podršku ekstremističkim grupama na Bliskom istoku, kao što je ISIL. Koriste se različiti izvori finansiranja, sa samofinansiranjem, uglavnom iz ličnih zarada, kao ključnom karakteristikom ovih vrsta aktivnosti. Kao što se može vidjeti i u drugim zemljama, samofinansiranje u svrhe terorizma je teško razlikovati od regularnih obrazaca zarade i trošenja sredstava.
Ukoliko ste povezani sa globalnim tržištem i stranci imaju slobodu kretanja kroz vašu zemlju, onda je vaša zemlja izložena rizicima od finansiranja terorizma.
I društvene mreže mogu biti logistika
VN: Kažete da i društvene mreže mogu biti logistika terorizmu?
JEVTOVIć: Tehnologija kao što su društvene mreže je kanal koji ljudi koriste da prikupe sredstva za terorizam i da izvrše radikalizaciju pogodnih lica.
Sredstva koja se koriste za finansiranje terorizma su često prikrivena u okviru legitimnih transakcija. Te transakcije su uglavnom u malim iznosima, što otežava da se napravi razlika između sumnjivih i legitimnih transakcija.
Prva regionalna procjena rizika od finansiranja terorizma u Jugoistočnoj Aziji i Australiji će biti započeta na ovogodišnjem Samitu za borbu protiv finansiranja terorizma i obuhvatiće procjenu nivoa rizika od finansiranja terorizma, sa kojima se najveći broj država suočava.
Za Australiju, na finansiranje terorizma utiču terorističke aktivnosti ‘usamljenih vukova’ i malih terorističkih ćelija, kao i strani borci koji pružaju podršku ekstremističkim grupama na Bliskom istoku, kao što je lSIL.
Banke obučene da prepoznaju sumnjivi novac
VN: Gospodine Jevtoviću, prije dvije godine imenovani ste za glavnog izvršnog direktora Australijskog centra za izvještaje i analizu transakcija AUSTRAC. Ministar pravosuđa Majkl Kinen je tada izjavio da će Vaše prioritetno zaduženje biti da otkrijete i zaustavite slanje novca iz Australije za finansiranje ID i drugih terorističkih organizacija…
JEVTOVIĆ: AUSTRAC je u navedenom periodu preduzeo niz aktivnosti usmjerenih u pravcu borbe protiv finansiranja terorizma i terorističkih akata. 11. septembra 2014. godine, premijer Australije i vrhovni tužilac odobrili su finansiranje AUSTRAC-a u iznosu od 20 miliona $ za period od četiri godine kako bi unaprijedili otkrivanje i sprečavanje finansiranja terorizma.
U 2015. godini AUSTRAC je predvodio razvoj prvog Azijsko-pacifičkog regionalnog profila u vezi sa finansiranjem stranih terorističkih boraca. Ovo je bio dio šireg projekta o finansiranju ISILa, koji je kordinisan preko finansijsko obavještajnih službi članica EGMONT Grupe.
Kasnije, u 2015. godine AUSTRAC je objavio informator za privatni sektor: izrada profila: finansijski indikatori povezani sa poznatim stranim terorističkim borcima i podržavaocima. Ovaj informator je obezbijedio jedinstvene detalje o karakteristikama i metodologijama stranih terorističkih boraca. Informator je pripremio banke da bolje otkrivaju i prijavljuju potencijalne finansijske slučajeve stranih terorističkih boraca….
VN: A na međunardonom planu?
JEVTOVIĆ: Naš međunarodni put se širi. U toku je razmjena službenika ili je planirana sa Indonezijom, Evropom, Srednjim istokom i Kinom. Ja sam šef delegacije Australije, a predstavnik AUSTRAC-a predsjedava ključnim radnim grupama FATFa (Radna grupa za finansijske mjere u borbi protiv pranja novca), Azijskopacifičke grupe i Egmont grupe.
AUSTRAC je u saradnji sa PPATK bio domaćin inauguracionog Samita za borbu protiv finansiranja terorizma u Sidneju u novembru 2015. godine. Drugi Samit za borbu protiv finansiranja terorizma je predviđen na Baliju u periodu 8-11. avgust…
Oko 110 državljana Australije se bon u Siriji i Iraku
VN: Kada se govori o terorizmu stiče se utisak da je Australija možda i najsigurniji kontinent. Da li je zaista tako?
JEVTOVIĆ: Trenutno se oko 110 državljana Australije bori u Siriji i Iraku. Od 2012. godine oko 200Australijanaca je putovalo da se bori u Siriji / Iraku. Vjerujemo da je najmanje 57, a možda i do 63 lica ubijeno na stranim ratištima.Od 180 lica su oduzeti i poništeni pasoši jer su imali vezu sa ratom u Siriji I Iraku. Od septembra 2014. mi smo vodili akcije protiv 43 lica optuženih za terorizam. Od septembra 2014. godine bila su tri teroristička napada u kojima je bilo ljudskih žrtava, a zahvaljujući saradnji državnih organa spriječeno je devet planiranih napada.
VN: Sa kakvim se izazovima i prijetnjama suočavate?
JEVTOVIĆ: Izazovi nacionalne bezbjednosti sa kojima se Australija suočava evoluiraju, tako da moramo naše zakonodavstvo i sposobnosti konstantno provjeravati kako bi se suočili sa nadolazećim rizicima. Od septembra 2014. bila su tri napada i devet spriječenih zavjera u Australiji. Od 2012. oko 200 Australijanaca je putovalo u Siriju / Irak da učestvuje u konfliktu i 190 je bilo pod istragom zbog pružanja podrške konfliktu u pomenutim državama.
