Kalač je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koji je raspravljao o praćenju primjene Zakona donijetog prije skoro godinu, rekao da je veliki broj korisnika tih zajmova nezadovoljan i osjeća se diskriminisano, prenosi Mina-business.
“To se odnosi na korisnike kredita koji su sada u statusu kod dioničarskog društva HETA. Tu su i korisnici koji su otplatili kredite u redovnom postupku ili prinudnom napaltom. Hypo Alpe Adria banka HAAB je u startu prihvatila da rješava samo 31 odsto kredita, dok je 69 odsto odbacila. To traje skoro godinu. Ti ljudi se nadaju, ali sve više gube nadu da će njihov problem biti riješen onako kako je predviđeno zakonom”, kazao je Kalač.
Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima, kojim je omogućeno da se krediti sa klauzulom vezani za švajcarski frank vraćaju u eurima po kamatnoj stopi od 8,2 odsto, predložili su poslanici Demokratskog fronta DF. Te kredite je u Crnoj Gori 2007. i 2008. godine odobravala HAAB, a klijentima su zbog promjene kursa franka i eura kreditne obaveze značajno uvećane.
HAAB je kredite koje klijenti nijesu vraćali ustupila HETA-i.
Kalač je podsjetio da je zakon donijet i da ga treba sprovesti, a ne odustati od njega.
“Potrebno je otkloniti sve probleme koji se danas nalaze u grupaciji HETA. Potrebno je značajnije tumačenja zakona i zakonodavac mora učiniti snažan korak da pruži odgovor”, smatra Kalač.
On je naveo da su prisutna različita tumačenja zakona, na štetu građana.
“U kategoriji koji se nalaze kod HETA su najranjivija grupa korisnika kredita. Zbog njih je zakon i donijet i tamo se nalazi značajan dio sredstava, oko 66 miliona eura”, rekao je Kalač, podsjetivši da je ukupna vrijednost svih 762 ugovora 129 miliona eura.
On je tražio da zakonodavac pokrene sve mehanizme, otkloni smetnje tamo gdje ih ima i primjeni zakon.
Predsjednk Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije SNP, Aleksandar Damjanović, kazao je da su Ministarstvo fiannsija i Centralna banka CBCG u obavezi da obavještajavju to skupštinsko tijelo o aktivnostima u vezi primjene zakona.
“Od 762 partije, nakon godinu je riješeno 333. Zakon ne tumači Skupština već ih donosi. Zakon tumači izvršna vlast, u ovom slučaju Ministartsvo finansija. Nikada nijesmo dobili jasan stav Ministarstva o tome da li oni smatraju da je zakon primjenjiv do kraja”, saopštio je Damjanović.
Predstavnik CBCG, Darko Bulatović, rekao je da kontinuitet procesa konverzije u HAAB-u i dalje traje.
“HAAB u tom pravcu ima posebno edukovane ljude koji se intenzivno bvave konverzijom ovih kredita. Sada se okrivljuje CBCG, jer ne želi da sprovodi zakon ili što tumači zakon. Imamo potpuno jasnu sliku i stav o tome da bi CBCG bila institucija koja će u svakom pravcu ući u proces rješavanja tih potraživanja koja se nalaze u HETI, ukoliko za to dobijemo odgovarajući zakonski okvir”, naveo je Bulatović.
Poslanik DF-a, Nebojša Medojević, podsjetio je da su klijenti 17. maja 2013. godine podnijeli tužbu protiv HAAB-a.
“Tri sudije su se promijenile, a održano je samo pripremno ročište. HAAB izbjegava da ispuni zakonsku obavezu, CBCG neefikasno djeluje, državni tužilac ćuti, pa stoga dolazimo do zaključka da se ovdje radi o nezakonitom, nelegitimnom i lobističkom uticaju vlasnika HAAB-a”, smatra Medojević.
On tvrdi da se tu radi o izgubljenom profitu banke, advokata i možda nekih korumpiranih državnih funkcionera u iznosu od 150 miliona eura.
“HAAB je prenijela svoja potraživanja na HETU bez bilo kakve nadoknade. HETA nije otkupila sporna potraživanja ili loše kredite od HAAB-a, što je uobičajena procedura u faktoringu”, kazao je Medojević.
Tu se, kako je precizirao, radi o 66 miliona eura vrijednosti kredita, dok je vrijednost nekretnina koji ih prate, kao kolaterali, sigurno dva ili tri puta veća.
“Plan je da menadžeri HAAB-a profitiraju tako što će prenijeti sporna potraživanja na firmu bez nadoknade. Radi se o fiktivnoj transakciji sa elementima krivičnog djela. Pozivam još jednom državnog tužioca, Ivicu Stankovića, sada kada se useli u treći novi stan, da se pozabavi i sa ovim aktivnostima”, kazao je Medojević.
Prema njegovim riječima, građani Crne Gore su predmet jedne opasne mreže.
“Gube se životi, ljudi se raznose bombama, piju sonu kisjelinu, mnogo ljudi je umrlo zbog ovih kredita. U Hrvatskoj je ministar finansija obavijestio banke kada su počele da se bune da imaju 48 sati da sprovedu zakon. Nakon toga je rekao da će zatvoriti banke. Hrvatska država je jača od bilo koje banke i štiti građane. To očekujem i od CBCG”, poručio je Medojević.
On je rekao da je crnogorski bankarski sektor plasirao nešto preko dvije milijarde kredita, a da je sedam do osam milijardi vrijednost kolaterala.
“Strane banke su trenutno vlasnici privrede i stanovništva Crne Gore”, zaključio je Medojević.
On je naveo da će, u saradnji s klijentima, oformiti zaključke, poslati ih bankarskom ombudsmanu, naglasivši da nakon toga očekuje da ih Odbor jednoglasno usvoji.
