Ekonomija

Koprivica: Dodjele privilegija nijesu investicije

Koprivica smatra da naknadne izmjene ugovora o zakupu obesmišljavaju institut javnog nadmetanja iz Zakona o državnoj imovini.

“Javno nadmetanje pomaže da se izdvoji najefikasniji ponuđač, spreman da plati najvišu cijenu, i da država uveća budžetski prihod. Naknadne pogodnosti su nepoznate svim subjektima u pravom trenutku i ekskluzivno su vezane samo za jednog subjekta u trenutku koji njemu odgovara. Ako nema pravične javne procedure za sticanje prava briše se razlika između uspjeha i neuspjeha, između zakona i bezakonja, između dobre i loše prognoze, između preduzimljivosti i privilegovanja”, kazao je Koprivica.

Ističe da naknadne izmjene zakupa imaju višestruke koruptivne dimenzije, tj.povlastice koje se ostvaruju posredstvom ilegalnih plaćanja.

“Prvo, naknadna izmjena cijene i roka znači da se javni resurs ne koristi za namjene predviđene ugovorom. Drugo, naknadno redefinisanje uslova zakupa dovodi do ostvarivanja imovinske koristi koja nije predviđena u ponudi učinjenoj ranije prilikom konkurisanja za dobijanje ugovora o zakupu. Treće, naknadna izmjena uslova zakupa oslobađa zakupca od straha koji generiše tržišna konkurencija. Tržišna konkurencija ne nagrađuje nosioca stare privilegije, već investitora koji javni resurs može najproduktivnije upotrebljavati”, objasnio je Koprivica.

On smatra da problemi oko raspolaganja državnom imovinom opet pokreću pitanja vezana za karakter političkog uređenja. “

“Funkcionalnost vlade” šefu izvršne vlasti treba za veću konkurentnost na međunarodnom tržištu koruptivnih usluga. “Funkcionalna vlada” mu pruža mogućnost da vodi efikasne pregovore o mitu i da ne vodi pregovore o raspodjeli mita. Od “funkcionalne vlade” se očekuje da poveća tražnju za korupcijom: da koruptori imaju jasnu sliku o adresi kojoj se treba obratiti i da ne troše resurse na prepoznavanje sposobnog i vjerodostojnog koruptivnog partnera. Uklanjanje rivala sa područja koje krase atraktivni resursi je izraz centralizacije korupcije”, naglasio je Koprivica.

Prema njegovim riječima, aktuelna dešavanja oko zakupa, pokušaja zakupa i uopšte raspolaganja državnom imovinom upozoravaju na nepoštovanje, ali i na nedostatke Zakona o državnoj imovini.

“Zakon o državnoj imovini protivreči osnovnim principima pravične tržišne konkurencije, a gubitke snose građani i domaća privreda. Posebno su štetne norme o zakupu. Zakup ne može i ne smije biti osnov za redefiniciju svojinske strukture. Pravična tržišna naknada može biti otkrivena samo na osnovu pravičnog tržišnog nadmetanja, a ne od strane vladinih procjenjivača koji nisu savršen koncentrat znanja i moralnih vrlina. Zakonske norme o zakupu ne smiju biti uvod u monopolizaciju od strane zakupca”, smatra Koprivica. 

Naglašava da norma o podzakupu mora biti izmijenjena jer omogućava dosluh radi izigravanja javnog nadmetanja i konkurencije.

“Zakupac zarad izbjegavaja cjenovne konkurencije može sa konkurentom dogovoriti njegov odustanak, a zauzvrat mu obećava podzakup na nekim stvarima. Dodjela podzakupa može biti antitržišni revanš za učinjenu pogodnost. Saglasnost države na podzakup znači da je dosluh trougaoni. Stvari u državnoj svojini ne treba davati u podzakup jer javno nadmetanje ne smije biti zamijenjeno voljom zakupca i Vlade. Zabrana podzakupa ili dodjela podzakupa u obaveznoj strogo definisanoj proceduri javnog nadmetanja uz nadzor države su prikladnija alternativna rešenja od sadašnjeg. Zabranu podzakupa na državnim stvarima poznaju uporedna zakonodavstva”, ističe Koprivica.

Demokrate ukazuju na goruće probleme i sugerišu rešenja jer nijesu i neće biti agenti kapitalnih centara, niti partneri tragača za privilegijama.

“Takođe, jasan stav i glas Demokrata u Skupštini Crne Gore je kontrateža ataku na državne resurse”, zaključio je Koprivica. 

Send this to a friend