Poslanik DF-a Emilo Labudović upozorio je poslanike da će biti saučesnici u teškim porodičnim tragedijama, ukoliko ne podrže predloženo zakonsko rješenje i na taj način pomognu građanima koji su se 2007. i 2008. godine zadužili kod Hypo Alpe Adria banke HAAB u francima, prenosi agencija MINA-business.
“Ti ljudi neće preživjeti. Oni od nas očekuju slamku spasa, a država je dužna da ih zaštiti od ovog svojevrsnog zelenašenja, jer oni nijesu bili upozoreni na rizik enormnog rasta franka kada su uzimali kredite”, rekao je Labudović.
On je dodao da se tu ne radi o građanima koji ne izmiruju kreditne obaveze, već da ne mogu da ih isplate, jer se sa otplatom, rata glavnica sve više povećava. Građani koji su uzeli stambeni kredit, kako je naveo, sada ne mogu da ga isplate tim stanom.
“Dužni smo kao Skupština da spriječimo banke da isisavaju, ne novac, nego krv naših građana i da zbog svog interesa uništavaju porodice”, poručio je Labudović i pozvao poslanike da podrže zakonsko rješenje koje su predložili poslanici DF-a Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević.
Knežević je, u ime predlagača, saopštio da su građani koji su uzeli kredite u francima dovedeni u neravnopravan položaj i do dužničkog ropstva, jer otplaćuju rate sa enormnim kamatama.
“Potrebna je reakcija države i zakonodavca, kako bi se obezbijedilo da banka, klijenti i država ravnopravno podijele teret“, naveo je Knežević.
On smatra da je država propustila priliku da preko Centralne banke CBCG edukuje građane o rizicima takvih špekulativnih ugovora, zbog čega je veliki broj njih danas u dužničkom ropstvu.
“Navešću primjer gdje građanin koji je podigao stambeni kredit 2007. godine danas ima glavnicu 20 do 30 odsto veću, dok mu je sadašnja rata uvećana 80 odsto u odnosu na početnu. Naša je intencija da spasimo hiljade građana od dužničkog ropstva“, poručio je Knežević.
On je pitao šta će Crnoj Gori CBCG koja izbjegava da se umiješa u problem i u svom mišljenju sugeriše da se on riješi dogovorom između klijenta i banke.
“Šta će nama CBCG poslije takvog mišljenja? Šta će nam onda CBCG, osim da se tamo zapošljavaju ćerke predsjednika države, braća, ujaci i sestre od tetaka? Šta će nam onda Skupština Crne Gore“, pitao je Knežević.
Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Nikola Gegaj, kazao je da su u toj partiji zainteresovani da se nađe rješenje, ali da bi prvo trebalo da ga nađu klijenti i banke u obostranom interesu.
“Po meni, predloženi zakon je diskutabilan. Kreditni odnos između banke i klijenta treba da rješava sud i ne vidim razloga da to radi Skupština“, rekao je Gegaj.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić smatra da je CBCG morala da reaguje i upozori građane da sklapanjem kreditnih aranžmana u francima ulaze u ogroman rizik.
“Prošlo je dosta vremena u kojem su banke i građani trebalo da nađu rješenje i kompromis. Do toga nije došlo, a problemi građana su sve veći“, upozorio je Bojanić i najavio da će podržati zakon zbog solidarnosti prema građanima i nesposobnosti sistema da im pomogne.
Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Aleksandar Damjanović, kazao je da je suština u tome da li Crna Gora ima hrabrosti da jedan problem riješi na proaktivan način.
“Ovaj problem treba da riješi parlament, kad već nijesu sudovi i CBCG“, rekao je Damjanović.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative HGI Ljerka Dragičević, saopštila je da strane kompanije ne posluju u Crnoj Gori na način na koji to rade u matičnim državama.
“Da oni tako rade u svojim državama, odavno bi bili na crnim listama. Treba im na repicu stati“, poručila je Dragičević.
Poslanik DPS-a Filip Vuković kazao je da su banke same po sebi špekulativne institucije, koje nemaju srca, zbog čega svaki ulazak u njih predstavlja rizik.
“Zato ćemo mi biti uzdržani“, poručio je Vuković i dodao da je rješavanje problema građana koji su se zadužili u francima nadležnost suda.
On smatra da bi se, ukoliko Skupština usvoji predloženi zakon, moglo desiti da se svaki drugi spor rješava u parlamentu.
Predloženim zakonom, koji su u februaru podnijeli Medojević, Mandić i Knežević, bilo je predviđeno da se kompletan teret kursnih razlika evidentira i taj iznos podijele korisnik kredita, banka kao davalac i država. U tom slučaju HAAB i država bi trebalo da otpišu po 33 odsto kursnih razlika, a 34 odsto korisnik kredita.
Naknadnim amandmanima Medojevića na predloženi tekst predviđeno je, između ostalog, da se krediti konvertuju u eure i da se na njih obračuna kamata od 8,2 odsto, dvostruko veća od one koja je snazi. Predviđeno je i da se napravi reobračun kredita, pri čemu država ništa ne bi plaćala.
