Legalizacija kvadrata u centru Gusinja košta od osam do 91 euro

Legalizacija kvadrata bespravno podignutog objekta u Gusinju će koštati od osam do 91 euro u zavisnosti od zone, i od toga da li je izgrađen na sopstvenom ili državnom zemljištu. To znači da će vlasnik kuće od 100 kvadrata morati da plati od 800 eura do 9.100 eura.

To je predviđeno odlukom o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta i odlukom o opremanju građevinskog zemljišta za nelegalne objekte.

Prema riječima sekretarke za urbanizam Havaje Prelvukaj, oba dokumenta proslijeđena su na saglasnost Ministarstvu održivog razvoj a i turizma.

“Lokalna uprava donijela je dvije odluke i na taj način smo ispunili neke od obaveza koje su propisane Zakonom o planiranju i izgradnji objekata. Odgovor Ministarstva očekujemo u toku naredne sedmice. Prva odluka odnosi se na građane koji su izgradili objekte na državnom zemljištu. Iznos naknada za objekte u prvoj zoni je 80 eura po kvadratnom metru i obuhvata centar grada, odnosno 50 metara sa jedne i druge strane glavne ulice. Za drugu zonu je predviđena naknada u
visini od 60 eura, a riječ je o cjelokupnom području gradskog dijela Gusinja. Trećoj zoni pripada područje Dosuda i Dolj a, a vlasnici čiji se bespravni objekti nalaze tamo naknadu će plaćati 20 eura po kvadratu. Sela, Kruševo, Vusanje, Martinoviće, Grnčar se nalaze u posljednjoj, četvrtoj zoni gdje legalizacija košta osam eura po kvadratu”, kazala je ona Pobjedi.

Druga odluka, prema riječima Prelvukaj, definiše naknadu o komunalnom opremanju objekata koj i su izgrađeni na privatnom zemljištu.

Visina naknade po kvadratnom metru kreće se od tri eura koliko je u četvrtoj zoni, do 11 eura u prvoj. U drugoj i trećoj zoni, naknada je sedam, odnosno četiri eura. Vlasnici koji se odluče za plaćanje u ratama dužni su da dug isplate najkasnije za dvije godine.

“Za plaćanje cjelokupnog iznosa odjednom, ukupan iznos naknade će se smanjiti 20 odsto”, kazala je Prelvukaj.

Ona objašnjava da vlasnici objekata koji su izgrađeni na državnom zemljištu plaćaju obje naknade.

Odluke su, kaže Prelvukaj, prije nego su proslijeđene Ministarstvu prošle javnu raspravu, ali nije bilo primjedbi.

Građani nijesu pokazali interesovanje da učestvuju u javnoj raspravi, te stoga nijesmo dobili nijednu sugestiju, primjedbu ili prijedlog kazala je Prelvukaj.

Opština Gusinje je jedna od tri koje su donijele odluku o “legalizaciji objekta na državnom zemljištu”. Osim nje to su još učinile Petnjica i Rožaje. Opština Bijelo Polje pripremila je nacrt odluke o komunalnom opremanju zemljišta koji je od utorka na javnoj raspravi.

Evidencija “divljih objekata ostala u Plavu

Sekretarijatu za urbanizam Gusinja nije podnijet niti jedan zahtjev za legalizaciju. Na pitanje koliko bespravno podignutih objekata ima u opštini, Havaje Prelvukaj nije mogla da odgovori.

“Nemamo nikakve podatke o broju nelegalnih objekata jer smo mlada opština, a svi podaci o tome nalaze se u lokalnoj upravi Plava. Stoga ćemo uskoro formirati komisiju koja će prebrojati bespravne objekte”, ocijenila je Prelvukaj.

Ona objašnjava da su zbog obaveza koje imaju nakon zemljotresa koji Je pogodio sjever početkom mjeseca u zastoju kada je u pitanju ispunjavanje ostalih obaveza predviđenih Zakonom o planiranju i izgradnji.

Jedna od obaveza lokalnih uprava jeste imenovanje glavnog arhitekte.

“Nemamo kandidata koji ispunjava te uslove. Jedan od uslova da neko bude izabran za glavnog arhitektu je da ima deset godina radnog iskustva. Zbog toga nam je Ministarstvo održivog razvoja i turizma omogućilo saradnju sa glavnim gradskim arhitektom iz Podgorice”, objasnila je Prelvukaj.