„To ne bi bilo sporno da tim promjenama često bude do apsurdnosti izmijenjen na Vladi utvrđeni akt. Imali smo slučajeva da se, radi političkih kompromisa, čak i u Vladi utvrđuju kao konačni prijedlozi tekstovi akata koji ne rješavaju problem kvalitetno”, rekao je Mijušković u intervjuu Pobjedi.
Prema njegovim riječima, ostaje utisak nedovoljne međuresorske saradnje prilikom izrade propisa, što u konačnom generiše ograničenost njihove primjene.
Mijušković je rekao da ljudi u privredi, koji se nadmeću s konkurencijom i brinu da obezbijede razvoj i radne uslove za zaposlene, ne mogu imati visok stepen razumijevanja za radnje u čijim osnovama, osim sitnog političkog interesa, ne stoji ništa.
„Naše godišnje informacije o stanju privrede s preporukama i sugestijama sadrže jasan zahtjev privrede da se ova oblast mora urediti na način da se donesu potpuno nova akta koja će biti na isti način dobra i za poslodavca, i za zaposlenog i za Vladu, koja je, na koncu, i najveći poslodavac u Crnoj Gori”, rekao je Mijušković.
On je rekao da iz ugla, prije svega dugogodišnjeg privrednika, tvrdi da poslodavac predstavlja mnogo pouzdaniju zaštitu zaposlenom koji je revnosan prema svojim obavezama na poslu nego bilo koji sindikat.
“I zbog toga apelujem i na vas kao medij da pokušate osvijetliti sliku koja je pogrešno postavljena u javnosti da poslodavci izbjegavaju zaključivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, rekao je Mijušković.
On smatra da poslodavci samo žele jednostavniju proceduru za utvrđivanje povrede radne obaveze i otkaza, čime bi se obezbijedilo postojanje fleksibilnijeg tržišta rada.
„Ne manje važno od donošenja novog zakona je njegova dosljedna primjena. Nužno je donijeti i novi zakon o Socijalnom savjetu, jer sadašnji svojim kapacitetom ne može odgovoriti postavljenim zadacima“, kazao je Mijušković.
On je, komentarišući neplaćanje doprinosa na zarade i isplatu dijela zarade na ruke, kazao da to vraća na probleme na relaciji poslodavac – zaposleni, a čije uzroke treba tražiti gotovo isključivo u lošem normativnom uređenju radnih odnosa.
“Država je najavila iskorjenjivanje ove loše prakse. Komora to podržava, budući da takve radnje proširuju sivu zonu, stvaraju nelojalnu konkurenciju, uperene su protiv osnovnih ljudskih i Ustavom garantovanih prava svakog pojedinca i podrivaju temelje održive ekonomije”, rekao je Mijušković.
On je, na pitanje na koji način unaprijediti poresku disciplinu, odgovorio da je to svojevrstan odraz kulture naroda.
“Ako se sjetimo kakav smo period prolazili od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka, jasno je da smo zbog niza eksternih faktora tu kulturu bili zanemarili. Ovo se odnosi i na privredu i na građane”, rekao je Mijušković.
