Kako su kazali iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, glavni cilj inicijative je potreba da se što više ljudi upozna sa štetom koja se čini sakupljanjem prstaca i podigne svijest da se, zbog sezonske zarade, ugrožava opstanak jednog važnog resursa, a zajedno sa njim uništava i stanište velikog broja drugih organizama.
“Na problem uništavanja kamenite obale već godinama unazad ukazuju stručnjaci iz Instituta za biologiju mora. Riječ je o ilegalnom sakupljanju prstaca, zbog čega se remeti cjelokupno stanište i dolazi do velikih poremećaja na morskom dnu, tako da sada imamo veliki deo stjenovite obale koji je potpuno ogolio, bez algi i bilo kojih drugih organizama”, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora.
Prstaci su duguljaste školjke, smeđe boje, koje oblikom podsjećaju na prst, te im otuda potiče narodni naziv. Žive u stijenama, a prostor za život stvaraju tako što ispuštaju male količine hlorovodonične kiseline, a da bi dostigli dužinu od 5 centimetara potrebno im je između 10 i 30 godina.
“Sa druge strane, prstaci se sakupljaju razbijanjem stijena u kojima žive, uz pomoć alata kao što su: čekić, dlijeto, pinceta. Razbijanjem stijene remeti se prirodna ravnoteža staništa, koje naseljavaju i druge mnogobrojne vrste i za koju su bile potrebni vjekovi da se uspostavi. Interesantan je podatak da je za jednu restoransku porciju prstaca mora uništiti oko 1 m2 stijene, te da je na takvom lokalitetu potrebno više od 20 godina da bi se vratilo u prvobitno stanje”, navode iz Ministarstva.
Kako naglašavaju, upravo iz tih razloga zaštite kamenite obale, Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi u potpunosti je zabranjen ulov i stavljanje u promet na teritoriji Crne Gore, kao i izvoz prstaca.
Kaznena politika po tom pitanju jako je rigorozna i predviđene su novčane kazne u rasponu od 500 do 20.000 eura za pravna lica, odnosno 250 do 1.000 eura za fizička lica.
“Intenziviranjem ljetnje turističke sezone, problem sakupljanja prstaca i štete koja se čini na ovaj način postaje izraženiji. U pojedinim ugostiteljskim objektima duž crnogorske obale prstaci se mogu naći u ponudi. Zato je od neizmjernog značaja da se shvati koliko se štete čini kamenitom staništu, zbog gastronomskih prohtjeva”, ističu iz Ministarstva.
Takođe je, kako kažu, bitan i zadravstveni aspekt ljudi koji konumiraju ove školjke.
“Uzimajući u obzir da se prstaci stavljaju na tržiše u potpunosti na ilegalan način, odnosno da nisu prošli sanitarnu kontrolu, mogu prouzrokovati različite vrste zdravstvenih tegoba, počev od stomačnih, pa nadalje”, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
