Ekonomija

Nasljednici Zubera: Umjesto da isplate dug, oduzimaju nam Buljaricu

Predstavnik porodice Zuber-Gregović, Ambra Declich, koja je unuka pokojnog brodovlasnika i bankara Lala Zubera, kazala je da njena porodica posjeduje 11 hektara zemljišta u uvali Buljarica, čiju eksproprijaciju priprema Ministarstvo finansija.

“Moja baka Anastasija je vodila dnevnik u kojem postoje podaci o vlasništvu nad 11 hektara zemlje u Buljarici. To je jedina imovina koja nije nacionalizovana tokom 1946. godine“, rekla je Declich na konferenciji za novinare, prenosi Mina-business.

Imovina porodici Zuber-Gregović, oduzeta je u periodu od 1948. do 1958. godine, a po obimu i vrijednosti najveća je u Crnoj Gori u odnosu na ostale zahtjeve koji su bivši vlasnici pokrenuli pred nadležnim komisijama, što predstavlja najveći neriješeni slučaj restitucije.

Declich je kazala da postoje glasine o namjeri eksproprijacije buljaričkog zaliva i zna da je u drugim djelovima Crne Gore došlo do eksproprijacije, kao i da je u skupštinskoj proceduri Predlog dopuna zakona o eksproprijaciji.

„Trenutno važeći Zakon o eksproprijaciji je na snazi od 2002. godine, međutim na sesiji 25. decembra prošle godine Skupština je razmatrala izmjene i dopune tog Zakona. Ako bi on bio usvojen, omogućio bi Vladi da oduzme zemljište, zgrade, imovinu građana, što ne predstavlja prijetnju samo za nas nego i druge vlasnike u Crnoj Gori“, navela je Declich.

Prema njenim riječima, taj zakon je u direktnom sukobu sa Ustavom, jer onemogućava korišćenje osnovnih ljudskih i imovinskih prava, slobode ljudi i slobodne volje da odluče o sudbini svoje imovine.

„Ukoliko ne postoji institut imovinskih prava, to može imati posljedice i na strane investitore“, dodala je Declich.

Prema njenim riječima, postoji transparentan način pristupa investicionim projektima, pri čemu Vada igra važnu ulogu, ali ne može zamijeniti vlasnike. U svakom slučaju, država bi ostvarila prihode od poreza, koncesija i raznih dažbina.

„Kao motivacija za eksproprijaciju navodi se državni interes, ali je veoma kontroverzno da se kao državni interes definišu ciljevi razvoja turizma i luksuzi. Državni interes je izgradnja škola, bolnica, infrastruktura, elektrana, vojnih kampova, a ne luksuznih turističkih kompleksa“, precizirala je Declich.

Prema odredbama zakona, kako je navela, državni interes za eksproprijaciju je sadržan u potrebi da se otplati javni dug. 

„Zakonski gledano, nemoguće je oduzeti privatnu imovinu radi plaćanja javnog duga, koji se može otplatiti državnom imovinom“, smatra Declich.

Ona je podsjetila da Ministarstvo finansija istovremeno odlučuje o pitanjima restitucije, privatizacije i eksproprijacije. 

Declich je kazala da imaju dokument kojima se dokazuju njihova potraživanja prema državi, za šta i nijesu dobili nikakvu nadoknadu, a sada ulaze u novi krug eksproprijacije.

„Da li smatrate da postoji osnova da vjerujemo da će doći do isplate?“, pitala je Declich.

Prema njenim riječima, ako taj kapitalističko- staljinistički model oduzimanja svojine bude prihvaćen, ponavlja se ono kroz šta su već prošli. 

„Da li je ovo ispravan put ka EU integracijama i članstvu u NATO? Da li je ovo vladavina prava i borba protiv korupcije? Mislim da odgovori nijesu potvrdni“, kazala je Declich.

Ona je podsjetila da je zahtjev za povraćaj cjelokupne imovine, koju je Ministarstvo finansija procijenilo na 10,3 miliona eura podnijet 2004. godine.

“To je za sad samo mrtvo slovo na papiru. Vladi smo ponudili mogućnost da pregovara sa nama, još 2012. godine, a tri godine kasnije nema nikakvog odgovora i niko nije spreman da donese odluku po tom pitanju“, kazala je Declich.

Tokom procesa restitucije, od 2005 do 2009. godine, Vlada je privatizovala njihove veoma vrijedne nekretnine, kao što su Vila Kamelija i tereni Jugooceanije u Kotoru, tvrđava u Petrovcu i kuća Sutjeska u Petrovcu.

„Uprkos tome što crnogorski Zakon o privatizaciji nalaže da 20 odsto profita od privatizacije bude isplaćeno starim vlasnicima, to se ne dešava“, dodala je Declich.

Nasljednici Lala Zubera i Anastasije Gregović su sin Ivan Zuber i kćerke Dijana Declich, koja je italijanska državljanka i Lidija Ranganath, državljanka Sjedinjenih Američkih Država SAD.

Lale Zuber je rođen na Cetinju, a u SAD-u je živio 20 godina, gdje se bavio transportom voća iz centralne u sjevernu Ameriku.

Kompanija, u koju je bilo zaposleno 500 ljudi, imala je 37 brodova koji su povezivali Crnu Goru sa Turskom, Italijom, a postojala je linija i za SAD. 

Zuber je posjedovao imovinu na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Petrovcu i Ulcinju. Nakon Drugog svjetskog rata sva imovina je nacionalizovana i oduzeta, kao i neke nekretnine poput privatne kuće u Petrovcu.

Send this to a friend