Ekonomija

Mlade crnogorske arhitekte u svjetskom vrhu: Ovo je njihova ideja o stanovanju u poslijeratnoj Siriji

Međunarodni idejni konkurs za studente i mlade arhitekte pokrenut je kako bi se istražili novi koncepti stanovanja za budućnost poslijeratne Sirije.

Od 245 pristiglih radova, međunarodni žiri selektovao je njih 50, među kojima je i pet timova sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, a koji će biti izloženi i publikovani.

Među njima su Nemanja Mitrović i Đina Prnjat, Nemanja Milićević, Tanja Radovanović i Đorđe Radović, Milica Tiodorović, Jelena Kulidžan, Slađana Pejović i Aleksandra Mijušković, Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.

Nakon drugog kruga žiriranja, odabrano je 10 radova među kojima su tri tima sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici osvojili specijalne pohvale žirija, i biće specijalno publikovani, i to: Nemanja Mitrović i Đina Prnjat; Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.

Mentorski tim koji je tokom semestra radio sa studentima na zadatku su-predmetni nastavnik Doc.dr Veljko Radulović i saradnice u nastavi MSc Ema Alihodžić Jašarović, Sanja Paunović Žarić i Jasmina Salković. 

Učesnici konkursa su predložili rješenje za nedostatak stambenog prostora ratom pogođene države, koji će uslijediti po oslobađanju gradova povratkom izbjeglih lica svojim domovima.

“Ova nagrada je veoma značajna za nas jer je afirmacija od strane svjetski priznatih ljudi iz naše struke, prvi iskorak i podstrek za dalji rad i uspjeh. Iako smo od samog početka bili sigurni u svoje projektantsko rješenje, uzevši u obzir ozbiljnost konkursa na visokom internacionalnom nivou i količinu pristiglih radova, bili smo prijatno iznenađeni izuzetno visokim plasmanom”, kazala je CdM-u jedna od arhitekata Đina Prnjat.

Ona i njen kolega Nemanja Mitrović predstavili su novi stambeni koncept “Zemljana kuća” za poslijeratnu Siriju koji će u kratkom roku dati kvalitetno rješenje za masovno socijalno stanovanje, sa životnim vijekom od najmanje 50 godina.

“Polazište projekta je smješteno izvan konteksta razrušenog grada i simbolizuje novi početak života u zajednici, koristeći jednostavnu zamljanu gradnju, kvalitet moderne arhitekture koji poštuje tradicionalne ambijentalne vrijednosti, kao i sklad sa prirodom, postaje generator ponovnog razvoja i napretka”, objašnjava Prnjat.  

HOUSE100 je modul dugoročnog socijalnog stanovanja projektovan za zajednicu od 100 ljudi, koji zajedno grade novi život.

“Kvart postaje solidarna kuća, a ljudi- jedna porodica. Kuća se sastoji od stamene sigurne baze i lakog prozirnog prostora mira i odmora. Duša kvarta su atrijumi, vanjski intimni prostori, koji su refleksija sloge i strukture porodice, zagrljeni sigurnim zemljanim kućama. Zajedno formiraju prostor sklada, spokoja i napretka, gustu zajednicu punu sigurnosti i nade”, ističe Prnjat. 

Zemljana kuća ponosno priča arhitekturu Sirije kroz vjekove.

“Ona je reinterpretacija tradicionalnog načina građenja- jednostavna i praktična arhetipska kuća, presvučena u moderno ruho, koja se može graditi na bilo kojoj lokaciji zahvaćenoj ratom, od strane svih ljudi, beskonačno se širiti i razvijati. Ne zahtijeva naprednu tehnologiju ni skupe materijale, samo malo vremena, novca i volje da se reciklira priroda i izgrade održive i efikasne kuće – zajednički plemeniti dom”, ovako svoju viziju stanovanja u Siriji vide Prnjat i njen kolega Mitrović.

Građanski rat u Sirijskoj Arapskoj Republici, koji je započet 2011. godine, stvorio je najveću izbjegličku krizu nakon Drugog svjetskog rata. Prema podacima UNHCR, više od 4,3 miliona ljudi je napustilo zemlju i izbjeglo u Tursku, Liban, Jordan, Irak i sada Evropu.

Dok su svjetski lideri u potrazi za međunarodnim rješenjem građanskog rata u Siriji, mnogi Sirijci se raduju prilici za povratak svojim domovima čim se rat završi.

Send this to a friend