Sa ovakvom ocjenom slažu se kupci, prodavci, ali i analitičari tržišta nekretnina i upozoravaju da bi bumerang efekti mogli da se odraze na ukupnu privredu, ali i bankarski sektor, piše Pobjeda.
Konsultant za Jugoistočnu Evropu krovne evropske organizacije za stanovanje Cechodas i savjetnik u Odboru direktora Crnogorskog fonda za stambeno solidarnu izgradnju (CFSSI) Boris Mihailović kaže da je stanje na tržištu nekretnina u Crnoj Gori gore nego u vrijeme prije investicionog buma.
Prema njegovim riječima period značajnog usporavanja nastupio je poslije godina investicionog buma i opšte ekspanzije stanogradnje i svih oblika investicija u građevinarstvu uključujući visok nivo državnih investicija direktno ili indirektno povezanih sa sektorom građevine kao i visokim nivoom privatnih investicija u ostalim privrednim granama koje su zahtijevale angažman građevinskog sektora.
„Cijene nekretnina u Crnoj Gori su veoma visoke, iako su u posljednje vrijeme u blagom padu. Ali pad cijena nije dovoljan da animira tražnju u potrebnoj mjeri koja bi značajnije uticala na sektor građevine i tržište nekretnina, dvije komponente koje su neraskidivo povezane“, smatra on.
Ocijenio je da je potrebna aktivnija uloga bankarskog sektora i države na planu politike smanjivanja kamatnih stopa koja se primjenjuje i u razvijenim zemljama u ovakvim situacijama.
Prema njegovim riječima, novih investicija u stanogradnji praktično nema, osim nekoliko koje su generisane učešćem opština i rezultat su raznih oblika socijalne i solidarne gradnje.
On je istakao da je ponuda takođe oskudna sa aspekta kvaliteta, apsolutno nezadovoljavajuća tako da je opšta slika tržišta nekretnina sjeverne regije negativna.
Mihailović navodi da dodatno zabrinjava što su i skoro sve inicijative praktično zamrle, tako da se, nažalost, ne vidi svijetlo na kraju tunela.
Boris Mihailović naglašava da zabrinjava što i kod uspješnih projekata u najvećem broju slučajeva ciljna grupa nijesu naši građani, što dodatno ukazuje na potrebu oživljavanja tzv. „domaće tražnje“.
„U svijetlu opštih geopolitičkih zbivanja nerealno je u narednom periodu očekivati značajniju ino potražnju za crnogorskim nekretninama. Svi statistički pokazatelji ukazuju na dramatičan pad na tržištu nekretnina u posljednjim godinama i taj trend se nastavlja“, zaključuje Mihailović.
Vlasnici agencija za prodaju nekretnina navode da zainteresovanih stranaca za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori skoro i da nema.
„Stranci skoro ništa ne kupuju. Sada imamo, da tako kažem, naše ljude, koji imaju upite za kupovinu nekretnina. Ali kupoprodaja nekretnina se mnogo smanjila nego prošlih godina“, kaže Dragan Nikolić iz „Imperije”.
I Predrag Marinović iz „Krstaš nekretnina” ističe da su stranci kao kupci nekretnina u Crnoj Gori sada izuzetak.
Dušan Ranković, direktor agencije „Kamin nekretnine” iz Budve, je ponovio da je sve manje stranaca koji kupuju stanove, vile, kuće i placeve.
Najskuplje u Maksimu, najjeftinije kod Delte
Predrag Marinović iz agencije „Krstaš nekretnine” je pojasnio da je raspon cijena stanova u Podgorici vrlo velik. Razlike uslovljava mnogo faktora, kao npr. lokacija, struktura, cijena, da li je u novogradnji ili starijim zgradama, kvalitet, spratnost, udaljenost od kapitalnih infrastrukturnih sadržaja, hitnost prodaje i sl. Novogradnji ljudi, uglavnom, daju prednost.
„Najskuplji su stanovi u zgradama Vektra, Maksim i staklena zgrada preko puta Televizije, nova zgrada koja je na mjestu stare mljekare i par zgrada pored Morače. U tim zgradama cijena kvadrata garsonjera i jednosobnih stanova je između 1.800 do 1.900 eura. Dvosobni, trosobni i četvorosobni od 1600 do 1.800 eura. Kao neka zona više klase je Gorica C, tu se stanovi kreću oko 1.300 eura po kvadratu, ali se malo prodaju kaže Marinović. Prema njegovim riječima, drugu poziciju ima Siti kvart (isključivo zgrade ispred Delte) i stanovi Preko Morače, gdje je cjenovni raspon manji nego na prethodno navedenim lokacijama. ,,Garsonjere se kreću oko 1.350 eura po kvadratu. Jednosobni, dvosobni i trosobni stanovi od 1.150 do 1.300 eura, dok se trosobni mogu naći od 1.000 do 1.100 eura. Treća pozicija je Stari aerodrom, Zagorič i Zabjelo. Manje kvadrature stanova su skuplje i kreću se od 900 do 1.000 eura. Dvosobnim i trosobnim stanovima cijena se kreće, što takođe zavisi od kvaliteta, mjesta u kvartu i spratnosti od 550 do 1.000 eura po kvadratu“, kaže Marinović.
Dušan Ranković iz Kamin nekretnina je ocijenio da je interesovanje građana ograničeno cijenom.
„Kupci traže stanove čija je cijena do 70 hiljada eura. Sve su to kupci sa prostora bivše Jugoslavije. Nema više onih koji dođu i kažu ja hoću vilu ili stan od 200 kvadrata! Jednostavno, toliko novca niko ne želi da uloži. U ovom trenutku, po našim parametrima, biznis sa nekretninama u Crnoj Gori nije u najboljoj situaciji“, kaže on.
Ranković daje primjer da se trenutno u centru Budve, od bulevara do mora, gradi osam zgrada.
Vlasnik agencije „Imperija” iz Budve Dragan Nikolić kaže da se cijene nekretnina, u suštini, razlikuju zbog lokacije na kojoj se nalaze.
„Konkretno u Budvi najskuplje su nekretnine blizu mora. Cijene u izgradnji se kreću oko 1.000-1.100 eura, a gotovih stanova između 1.500-2.000 eura po metru kvadratnom“, zaključio je Nikolić.
