Večeras u ponoć Grčka će možda postati prva država na svijetu koja će probiti rok otplate duga Međunarodnom monetarnom fondu.
Pred njom je ne(moguća) misija-da za jedan dan pronađe 1,6 milijardi eura.
>>>Cipras priznao: Grčka nema novca za otplatu duga>>>
Pored činjenice da Atina nema potrebnih 1,6 milijardi eura koje duguje MMF-u, probijanje roka značiće i korak bliže napuštanju zajedničke evropske valute.
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović za CdM ocjenjuje da kriza u Grčkoj šalje jasnu poruku svim ekonomijama koje imaju problem sa prezaduženošću, pa i Crnoj Gori, da se finansijski, a potom i ekonomski problemi ne mogu rješavati zaduživanjem.
“Proglašenje tehničkog bankrota Grčke, za koji se dan uoči isteka roka za vraćanje tranše kredita MMF-u više ne postavlja pitanje da li će do njega doći, već koje posljedice će izazvati, u najvećoj mjeri odraziće se na one koji su sa grčkim finansijskim sektorom povezani u svojstvu kreditora ili vlasnika njenih hartija od vrijednosti, ali i kroz očekivanu deprecijaciju eura koja je već u ovakvim okolnostima, naročito u slučaju takozvanog grexit scenarija, odnosno izlaska ove zemlje iz eurozone neminovna”, ističe Radović.
Stoga će, dodaje ona, gubitak velikih razmjera osjetiti svi vlasnici grčkih hartija od vrijednosti.
“Jer se može očekivati smanjenje fiksnih prihoda, poput prinosa na grčke državne obveznice, čiji vlasnici su već tražili kompenzaciju. Sasvim očekivan je i pad vrijednosti akcija grčkih kompanija, što će negativno uticati na portfelje pojedinaca koji su ih kupovali“, objašnjava Radović.
Gubitak vrijednosti eura, koji nastaje kao posljedica ovih trendova, dodaje Radović, odraziće se na dva načina.
“I to kroz uticaj na sve vrste zaduživanja, te na spoljnotrgovinsku razmjenu. Nizak euro učiniće da svi krediti u drugim valutama, bilo da je riječ o kreditima građana ili državnim zajmovima, a u Crnoj Gori je pretežno riječ o švajcarskim francima, odnosno američkim dolarima, postaju skuplji, odnosno da je u evropskoj valuti koju koristimo potrebno vratiti viši iznos“, ističe Radović.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni, objašnjava Radović, izvoz u zemlje van eurozone postaje povoljniji, uvoz sa trećih tržišta postaje skuplji.
“Crna Gora, nažalost, neće uspjeti da u značajnijoj mjeri iskoristi prednost niskog eura za izvoz, prvo zato što se na nivou proizvodnje koji naša zemlja ima to ne može u većoj mjeri odraziti, a drugo zato što su naši spoljnotrgovinski partneri zemlje regiona čiji kursevi valuta se kreću u smjeru evropske. Eventualno bi ovu situaciju mogli iskoristiti ugostitelji čiji gosti dolaze sa tržišta van EU i regiona“, ocjenjuje Radović.
Prema njenim riječima, uticaj grčkog scenarija na Crnu Goru ogladaće se kroz politički i ekonomski uticaj krize te zemlje na EU.
“Pa činjenica da, budući da Crna Gora nije kupovala grčke obveznice, nema direktnog finansijskog uticaja ne znači da ga neće biti indirektno, s obzirom da smo kandidat za učlanjenje“, poručuje Radović.
Član skupštinskog Odbora za finansije i budžet iz redova Demokratskog fronta Nebojša Medojević za CdM ocjenjuje da će se situacija u Grčkoj itekako negativno odraziti na crnogorsku privredu.
“Situacija u Grčkoj je veoma dramatična, i to se sigurno može odraziti na crnogorsko tržište sa više aspekata. Mi iako nijesmo članica eurozone koristimo euro. Ovako jedan dramatičan politički udar na eurozonu sigurno će se odraziti na pad vrijednosti eura i niko ne može prognozirati u kom smjeru će to ići i koliki će to pad biti. Slabljenje eura će automatski značiti probleme u Crnoj Gori, posebno sa apekta onog velikog kredita sa Kinezima koji je u dolarima i koji će postati još skuplji i koji će negativne kursne razlike morati da plate ove i buduće generacije građana Crne Gore“, siguran je Medojević.
Naglašava da ova kriza pokazuje da je EU ozbiljno uzdrmana, te da više ne predstavlja snažan generator reformi na Balkanu.
“Za očekivati je da će zbog unutrašnjih problema u EU sva pažnja biti fokusirana na Grčku i reakciju Njemačke i drugih zemalja EU. Ova duboka kriza same EU negativno će se odraziti na ionako slab pritisak koji EU ima prema Crnoj Gori da se pokažu vidljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, ističe Medojević
S obzirom da Vlada Crne Gore spas vidi u stranim investicijama, ovo je, smatra Medojević, loša vijest za njih.
“Sada će i oni investitori koji su i razmišljali da ulože u Crnoj Goru sačekati da se razriješi velika kriza u EU. Ova kriza bi mogla da utiče i na pregovore Crne Gore i A2A oko nastavka aranžama sa EPCG. Sigurno da može uticati samo negativno“, ocjenjuje Medojević.
>>>Stiglic o Grčkoj: Evropa neće da prizna odgovornost, recesija izazvana namjerno>>>
Ugledni svjetski ekonomista i nobelovac Jozef Stiglic ocijenio je da sve žešće prepirke unutar Evrope bi nekome sa strane mogle djelovati kao neminovna posljedica gorke završnice pregovora između Grčke i njenih kreditora.
“U suštini, evropski lideri konačno počinju da otkrivaju realnu prirodu tekućih pregovora o grčkoj dužničkoj krizi, a otkriće nije nimalo prijatno, jer je očigledno da se daleko više radi o moći i demokratiji, nego o novcu i ekonomiji”, ocjenjuje Stiglic.
Činjenica je da su ekonomske mjere koje su prije pet godina nametnute Grčkoj u okviru programa “trojke” međunarodnih kreditora (Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda) bile duboke, zbog čega je, kako ocjenjuje ugledni ekonomista, uslijedio pad bruto domaćeg proizvoda BDP Grčke za 25 odsto.
Stiglic navodi i da se ne može sjetiti nijedne recesije koja je izazvana tako namjerno i koja je imala toliko katastrofalne posljedice, budući da je aktuelna stopa nezaposlenosti među omladinom u Grčkoj preko 60 odsto.
“Zapanjujuće je da je “trojka” odbila da prihvati odgovornost za bilo koju od tih posljedica, ili da prizna svoje loše prognoze i modele, ali još više zapanjuje to što evropski lideri nisu naučili ništa, jer “trojka” i dalje zahtijeva od Grčke postizanje primarnog budžetskog suficita od 3,5 odsto BDP-a do 2018. godine”, piše ovaj nobelovac.
U međuvremenu, grčki premijer Aleksis Ciprasa jasno je stavio do znanja da Atina nema za otplatu 1,6 milijadi eura duga Međunarodnom monetranom fondu MMF posljednjeg dana trajanja program za spasavanje Grčke.
“Kako je moguće da povjerioci čekaju isplatu MMF-a kada su naše banke ugušene”, rekao je kasno sinoć Cipras u intervjuu ERT televiziji.
>>>Grčka: Ili DA na referendumu, ili zbogom EU>>>
Cipras je pozvao Grke da na referendumu 5. jula glasaju protiv dogovora o međunarodnoj pomoći, odbacivši upozorenja da bi većinski “ne” izvelo Atinu iz eurozone.
“Mislim da njihov plan nije da istisnu Grčku iz eurozone, već da stanu na put nadanjima da u Evropi mogu da postoje različite politike”, rekao je Cipras grčkoj državnoj televiziji.
Lideri EU, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, francuskog predsjednika Fransoa Olanda i italijanskog premijera Mateo Rencija, iznenadila je Ciprasova najava referenduma narednog vikenda.
Oni su upozorili da bi narodni plebiscit mogao zapravo da bude izjašnjavanje da li Grčka ostaje u eurozoni.
