Crna Gora je u prvom članu svog Ustava proglašena ekološkom državom, potvrđenog u Skupštini Crne Gore 1991. godine, što jasno govori o njenom državnom razvojnom opredjeljenu.
“Glasanjem ZA Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za naftu i gas, svaki od poslanika preuzima društvenu i moralnu odgovornost za rušenje višedecenijskog razvojnog koncepta zasnovanog na zaštiti i održivoj upotrebi prirodnih resursa, zarad brze zarade i kratkoročnih interesa jedne uske lobističke grupe koja po svemu sudeći srlja i vodi našu zemlju u propast”, ocjenjuju iz NVO Green Home.
Iz ove NVO podsjećaju članove Parlamenta da se Crna Gora usvajanjem ove odluke “udaljava i krši obaveze preuzete kroz Sporazum o klimi zasnovan na UNCCC, koji je Crna Gora potpisala u Parizu u decembru prošle godine gdje smo se obavezali da ćemo napuštati postepeno korišćenje fosilnih goriva zajedno sa drugih 200 zemalja”.
“Poslanicima ostaje da odluče da li ćemo se pridružiti zemljama na Jadranu koje se bore protiv eksploatacije ugljovodonika”, kažu oni.
Prema njihovom mišljenju, nasilnim porođajem ugovora o dodjeli koncesije za ugljovodonike,nedopustivo se ide ispred finalizacije Programa za istraživanje ugljovodonika i Nacrta Izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu koji je u procesu nacionalnih i prekograničnih konsultacija primio preko 600 komentara, te privukao pažnju kako članova Evropskog parlamenta, tako i Evropske komisije.
“Prije razmatranja Prijedloga odluke, Vlada Crne Gore mora pružiti još niz odgovora na pitanja – zašto izbjegava transpoziciju evropske Direktive o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih operacija na moru (2013/30/EU), kakav konkretan uticaj ove operacije imaju na lokalnu ekonomiju, kakve štete u životnoj sredini mogu nastati i stvarnoj ekonomskoj isplativosti”, ističu iz NVO Green Home.
Kako kažu, tokom javnih rasprava za stratešku pocjenu uticaja, “ni jedan pouzdan ekonomski parametar o dobiti i gubitku nije javno predstavljen, niti obračun o štetama u ribarstvu, u turizmu i vezanim sektorima, arheološkim nalazištima itd…da ne govorimo o izlivima nafte i gasa ne samo u vanrednim nego i redovnim operacijama”.
“Iz turizma se generiše oko 800.000 eura, a postoje i nagađanja da u slučaju komercijalnih nalazišta gasa u crnogorskom moru, dobit neće ići preko milion. Gdje je tu dobit za građane? Ministarstvo ekonomije deklarativno garantuje primjenu najviših standarda u zaštiti životne sredine prilikom bušenja i prekopavanja podmorja iako, nema plana za hazarde, niti država posjeduje elementarne uslove za započinjanje ovog visokorizičnog projekta u vidu obučenog i iskusnog kadra, specijalizovanih plovila ili opreme za kontrolu i apsorpciju izlivenih naftnih mrlja i industrijskog otpada”, ističu oni.
Slučaj velike nesreće, dodaju oni, povezane sa crpljenjem ugljovodonika na moru će imati ozbiljne i nepovratne posljedice na životnu sredinu mora i obale, a Crna Gora nema kapaciteta da nadgleda proces istraživanja, kontroliše i spriječi nesreće, što je kasičan modus operandi fosilne industrije kojoj nije stalo ni do lokalne ekonomije, ni do životne sredine, ni do ljudi.
“Bitan im je samo njihov profit i često u bezglavom stremljenju za vlastitim ciljevima pribjegavaju metodama manipulacije i korupcije”, ističu oni.
Kako navode, istraživanje koje su u februaru ove godine sproveli u tri primorska grada (Baru, Budvi i Ulcinju) potvrđuje da građani nemaju elementarne informacije o posljedicama koje istraživanja i proizvodnja ugljovodonika nosi sa sobom.
“Čak i na malom uzorku od 300 ispitanika utvrđeno je da 2/3 građana nisu čule ili niti razumiju šta ovaj projekat podrazumijeva, dok 80 odsto građana smatra da je razvijanje turizma na našem primorju ključno. Iz tog razloga još jednom pozivamo poslanike da pokažu političku odgovornost i ne dopuste da ovakvi štetni ugovori dobiju odobrenje i unište ekološku budućnost Crne Gore”, zaključili su iz NVO Green Home.
