Crna Gora, kako je saopšteno iz Stručne službe PKCG, ovogodišnju sezonu dočekuje sa mnoštvom novina u ponudi, kako na primorju tako i u kontinentalnim djelovima.
„Najavljeni rast broja turista iz zapadne Evrope i održavanje pozicije na ključnim emitivnim tržištima, daju za pravo da očekujemo i rast prihoda u odnosu prethodnu godinu”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.
Međutim, kako su kazali, moraju da skrenu pažnju na komunalne i infrastrukturne probleme, privremene objekte i promet koji se realizuje u takozvanoj sivoj zoni, što se negativno odražava na ukupne rezultate.
“Visoko izražena sezonalnost je još karakteristika crnogorskog turizma. Po ustaljenoj praksi iz prethodnih godina, masovniji dolazak turista je počeo sredinom jula. I pored navedenih slabosti, dosadašnji turistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se sezona realizuje u dobrom pravcu i ulivaju optimizam da će i njen nastavak biti uspješan”, smatraju u PKCG.
Prema njihovim riječima, iako je svaka sezona posebna i povlači sa sobom mnoge izazove, zainteresovanost za crnogorsku turističku ponudu je više nego ohrabrujuća.
Iz PKCG su, odgovarajući na pitanje kako će se situacija u Grčkoj odraziti na turističku sezonu, rekli da je nesumnjivo da će događaji u Tunisu, kao i ekonomski nestabilna Grčka, turiste preusmjeriti na druge destinacije Mediterana.
“Grčka i Tunis su predstavljali cjenovno povoljne destinacije, tako da je vrlo vjerovatno, da će turisti koji su preferirali te destinacije tražiti nešto slično. Gdje će odlučiti da ljetuju? Egipat i ostale bliskoistočne zemlje s jakim turizmom suočavaju se sa terorističkim prijetnjama. Španija, Francuska i Italija su cjenovno jače, dok Crna Gora i Hrvatska spadaju u sličnu cjenovnu kategoriju kao Grčka i Tunis”, precizirali su iz PKCG.
Prednost Crne Gore u odnosu na druge turističke destinacije je i, kako su rekli, raznovrsnost ponude na malom prostoru, u istom danu boraviti na plaži, a zatim na planini u netaknutoj prirodi nacionalnih parkova ili etno sela.
“Osim toga, Crna Gora spada u sigurnu zemlju, a Svjetska turistička organizacija nas ističe kao pozitivan primjer destinacije koja ostvaruje ubrzan razvoj. Za sad je još rano za ozbiljniju procjenu stvarnih uticaja spoljnopolitičkih događaja na Mediteranu, na turizam Crne Gore”, dodali su iz PKCG.
Iz Komore su,odgovarajući na pitanje da li će pad eura zbog krize u Grčkoj smanjiti broj turista iz zemalja koje ne koriste evropsku valutu, kazali da je Grčka prva razvijena zemlja koja nije ispoštovala obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i pad eura je bio posljedica grčke dužničke krize i nepostignutog dogovora sa kreditorima.
“Euro je nakon referenduma i podnošenja ostavke grčkog ministra finansija, Yanisa Varoufakisa, ponovo ojačao. S obzirom na to da su bookinzi za ovu sezonu većinom odrađeni, ova oscilacija kursa eura ne bi trebalo da značajnije utiče na tok sezone u Crnoj Gori”, smatraju u PKCG.
Govoreći o tome da li u pojedinim segmentima treba uskladiti cijene sa ponudom, posebno kada je u pitanju plažni mobilijar, koji je svake godine skuplji, iz PKCG su naveli da turistički proizvod spada u grupu osjetljivih na cijene.
“Jedini pouzdani sudija koji presuđuje u slučaju kvalitet turističke destinacije u odnosu na njene cijene, i koji je u konačnom indikator poslovnog uspjeha, je tržište. Drugim riječima, kolektivna volja korisnika usluga, odnosno turista, da li su cijene previsoke, usluge dovoljno kvalitetne, a mogućnosti zadovoljavanja potreba i interesa turista veća i bolja nego negdje drugo, sumiraće se na kraju sezone i biće preporuka za izbor destinacija za narednu sezonu”, objasnili su iz Komore.
Cijene usluga na zakupljenim plažama formiraju se, kako su podsjetili, tržišno – slobodno. Ponuda plažnih i ostalih usluga je široka, kako u pogledu cijena tako i kvaliteta, pa se može naći “za svakog po nešto”. Generalno se, kao negativno, mora istaći uvođenje naplate određenih usluga ili povećanje njihovih cijena u toku sezone i posebno u njenom špicu.
Iz PKCG su, odgovarajući na pitanje šta je potrebno uraditi da bi se turistička ponuda unaprijedila i povećala konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, kao i da li bi trebalo pokrenuti kampanju sličnu onoj koju je u Srbiji pokrenuo Aleksandar Vučić, rekli da uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti.
“Zbog značaja za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja, turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana”, kazali su iz PKCG.
U cilju unaprijeđenja ponude i povećanja konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije, potrebno je, kako su rekli, djelovati na eliminisanju njenih slabosti među kojima su struktura smještajnih kapaciteta, veoma izražena sezonalnost i saobraćajna dostupnost.
“Individualni smještaj dominira u smještajnim kapacitetima. Razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će omogućiti povećanje kvaliteta turističke ponude”, ocijenili su iz PKCG.
Oni smatraju da je, s obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore, potrebno stvoriti uslove da se već postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije. Takođe, individualni smještaj treba posmatrati kao dobar potencijal koji treba registrovati, standardizovati i objediniti i tako doprinijeti suzbijanju sive ekonomije u oblasti turizma.
“U cilju produženja turističke sezone, puno prostora za djelovanje postoji u zdravstvenom, sportskom i kongresnom turizmu, kao i kroz regionalnu saradnju i bolju prepoznatljivost kao sastavni dio ponude regiona za turiste iz udaljenih destinacija koji tradicionalno putuju u proljeće i jesen”, rekli su iz PKCG.
Turistička privreda se, kako su dodali, permanentno zalaže da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici. Obrazovanje kadra po redovnim programima i po određenim metodama je često neadekvatno stvarnim potrebama privrede.
“Kontinuiranim sprovođenjem obuka za stručno obrazovanje i kvalifikaciju, prevazićiće se nedostatak potrebnog broja kvalifikovanog kadra koji će zadovoljiti specifične zahtjeve. Samo kroz planiranu, dugoročnu saradnju turističke privrede i obrazovnog sistema, doći će se do prevazilaženja situacije da se tokom sezone angažuje veliki broj radne snage iz inostranstva”, smatraju u PKCG.
Prema njihovim riječima, potrebno je unaprijediti komunalnu i lokalnu infrastrukturu i naći rješenje koje bi doprinijelo boljoj saobraćajnoj dostupnosti, bilo uvođenjem low cost kompanija sa više destinacija ili čarter letova.
“Šansa Crne Gore, u narednom periodu, je i njeno pozicioniranje kao prepoznatljive turističke destinacije, kroz povezivanju te grane sa poljoprivredom, odnosno ekološkom hranom i pićem”, zaključili su iz PKCG.
