Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o radu CBCG, na kraju prošle godine ukupan broj pravnih lica i preduzetnika je iznosio 76.973, dok je na početku 2014. godine iznosio 55.132. Blokiranih preduzeća je poslednjeg dana 2015. bilo 14.870, dok je prije dvije godine taj broj iznosio 12.961.
Podaci CBCG pokazuju da je svako peto preduzeće u blokadi, jer je blokiranih 14.870, a onih koja posluju normalno 62.103. Kada se broj stanovnika podijeli sa ukupnim brojem preduzeća od skoro 77 hiljada, ispada da svaki osmi građanin Crne Gore ima firmu. Tako, međutim, nije u praksi, jer dosta pojedinaca ima više firmi u svom vlasništvu.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da su mnogi iskoristili mogućnost prema kojoj se preduzeća lako otvaraju u Crnoj Gori.
“Zbog toga je čest slučaj da imamo preduzeća sa sličnim nazivima gdje se dodaju određeni prefiksi, ili plusevi. Veliki broj preduzeća se osniva sa kapitalom od jednog eura i na taj način, kasnije, kada dođe do problema, lako izbjegavaju plaćanje obaveza”, naveo je Lekić.
On smatra da u tom dijelu treba promijeniti zakonsku regulativu.
“Treba definisati proceduru, kako bi se na kraju otvrali privredni subjekti koji mogu da opstanu. Vlasniku preduzeća koje je u blokadi i koje duguje državi za poreze, treba zabraniti određeni period da otvara novo preduzeće, jer je čest slučaj da se otvori nova firma na nju prebaci posao, a prethodnoj firmi ostanu dugovi i ona se postepeno ugasi”, rekao je Lekić.
Menadžerka Montenegro biznis alijanse (MBA) Bojana Kalezić je kazala da bi broj blokiranih preduzeća morao biti manji, ali da na to utiču brojne okolnosti.
“Jedan od bitnijih razloga je otežaniji pristup finansijskim sredstvima. Svemu tome doprinosi i utiče ukupna ekonomska situacija, ne samo koddas nego i u svijetu”, izjavila je Kalezić.
Kazala je da procedura otvaranja preduzeća jeste podjednostavljena, ali da se i dalje može unaprijediti. Na pitanje koliko je novca potrebno da bi se otvorila firma, navela je da se radi o malim iznosima.
“Znamo da je osnivački ulog preduzeća jedan euro. Zavisno od toga kojom vrstom djelatnosti će se neko baviti i drugim okolnostima zavisi i visina iznosa potrebnog za otvaranje preduzeća. Radi se o malim iznosima koji ne bi trebalo da utiču na odluku preduzetnika da otvori firmu”, zaključila je Kalezić.
Kalezić je navela da se često događa da ljudi koji osnuju preduzeće, iz različitih okolnosti, ne pronađu sebe u tom biznisu.
|Osujetiti ih u pokušaju da u nekoj drugoj vrsti djelatnosti „ostvare” sebe, ne bi bilo dobro”, navela je ona.
